Predsjednički izbori u Paragvaju, vodeći kandidati žena, bivši biskup i umirovljeni general pučist

Blanca Ovelar, kandidatkinja vladajuće stranke Colorado, mogla bi postati prva predsjednica Paragvaja, a u slučaju njezine pobjede tri države juga Latinske Amerike istodobno bi vodile žene - Michelle Bachelet je predsjednica Čile, a Cristina Fernandez Argentine.

Pročitajte i ovo Papa dopustio bivšem biskupu da preuzme dužnost paragvajskog predsjednika Ovelar priznala poraz, novi predsjednik Paragvaja bivši biskup

Pobjeda jednog od šestorice oporbenih kandidata okončala bi šest desetljeća dugu vladavine konzervativne stranke Colorado. Ako uz to pobijedi i najizgledniji kandidat, Fernando Lugo, prvi put bi bivši svećenik vladao nekom latinskoameričkom državom, a s njime bi Paragvaj skrenuo ulijevo, kao već brojne latinskoameričke zemlje koje su glavninu 20. stoljeća proživjele u diktaturama desnice.

Colorado je stranka koja u svijetu ima najdulji staž neprekidne vladavine (61 godinu), a utemeljena još 1887. godine, ona je i jedna od najstarijih stranaka, piše BBC Mundo.

Iako su "obojeni" (španj. colorado) od 1954. do 1989. bili politička potpora diktaturi generala Alfreda Stroessnera i u tom razdoblju svi javni i vojni dužnosnici i svi članovi svih udruga obvezno su morali biti povezani s Coloradom, te im se članarina automatski oduzimala od plaća, oni su sami 1989. učinili zaokret.

Stranka je tada svrgnula Stroessnera i počela demokratizaciju. Četiri je puta uzastopce pobijedila na demokratskim izborima, iako svaki put sa sve manjom potporom birača. Današnji predsjednik Nicanor Duarte Frutos izabran je s 38 posto glasova 2003., daleko od Stroessnerovih pobjeda s "više od 100 posto glasova".

Prema paragvajskom izbornom sustavu pobjeđuje kandidat koji osvoji jednostavnu većinu, te se drugi krug ne provodi.

Fernando Lugo (57), kandidat Domoljubnog saveza za promjene (APC, ljevica), kojemu ankete daju 34 posto glasova, bio je biskup San Pedra, jednog od najsiromašnijih područja i ondje prakticirao Teologiju oslobođenja, koja zagovara materijalno pomaganje najsiromašnijih. Surađivao je sa seoskim organizacijama i pokretima ljevice koji su tražili zauzimanje poljoprivredne zemlje.

General Lino Oviedo (65), kandidat Nacionalnog saveza etičkih građana (Unace, desnica), trebao bi dobiti 29 posto glasova, prema anketama.

Prije šest mjeseci Oviedo je izašao iz zatvora gdje je služio kaznu za pokušaj državnog udara 1996., ali je slavljen kao heroj jer je odigrao odlučnu ulogu u svrgavanju Stroessnera 1989.

Blanca Ovelar (51), bivša ministrica obrazovanja, kojoj ankete daju 28,5 posto glasova, bivša učiteljica, najavila je da će prihvatiti poraz ako je protukandidat pobijedi i samo s jednim glasom prednosti, no jednaku objektivnost traži i od drugih.

Stranka Colorado prvi je put suočena s ozbiljnom mogućnošću poraza i u tom kontekstu neki analitičari tumače optužbe ljevice da je "prljavi rat" poveden protiv Luga.

Zadnjih dana kampanje pojavile su se fotografije venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza te aluzije na povezanost Luga sa zloglasnom gerilom FARC (Revolucionarne oružane snage Kolumbije).

Iduću vladu čeka veliko nepovjerenje jer Paragvaj, čije se gospodarstvo temelji na stočarskoj poljoprivredi - jedan od pet glavnih izvoznika soje u svijetu i velik proizvođač goveđeg mesa - ima rekordan broj siromašnih i krajnje nepravednu raspodjelu zemlje. Čak 40 posto seljaka živi u bijedi i njih 300.000 je "bezzemljaša".

Iako velik dio paragvajskog teritorija leži na zalihama vode što tu zemlju čini među vodama najbogatijima u svijetu, čak milijun od sedam milijuna Paragvajaca nema pristup pitkoj vodi niti kanalizaciji.

BDP po stanovniku je 4.000 dolara, a ispod praga siromaštva živi 32 posto stanovnika. Prema UNICEF-u, svako sedmo dijete pati od kronične pothranjenosti, a nedavne epidemije žute i denge groznice otkrile su koliko je rudimentaran sektor zdravstva.

Tako lošu gospodarsku i socijalnu sliku zemlje s 406,750 kilometara četvornih (sedam puta više od Hrvatske) stručnjaci tumače političkom nesigurnošću, korupcijom, neprovedbom strukturnih reformi i nedostatkom infrastrukture.

Predsjednik se bira na petogodišnji mandat, bez prava reizbora. On imenuje ministre, ujedno je i predsjednik vlade i šef države, a parlament je dvodoman.