Inicijativa teška milijun funti: Prikupljaju izmet kako bi spasili ugrožene životinje

U sklopu suradnje koja se odvija pod nazivom "Spasimo ugrožene životinjske vrste uz pomoć izmeta" grupa zaposlenika zoološkog vrsta u Chesteru i znanstvenika sa sveučilišta u Manchesteru želi otkriti razloge spora rasta populacije afričkih mega-biljojeda, među kojima su najugroženiji crni nosorozi, Grevijeve zebre i planinske zebre.

Pročitajte i ovo Spojili glave Krema domaćih znanstvenika okupila se u Rijeci: "Imamo ogromne talente, mogli bismo biti europska sila" Izvor zaraze i smrada Ovo nije za svačiji želudac! Zidovi su natopljeni izmetom, a fekalije se izlijevaju iz stana: "Jednom sam se poskliznula..."

tri vijesti o kojima se priča užas na Bahamima Na jahti pronađena mrtva stjuardesa: Bila je polugola, kraj nje je bio ozlijeđeni kolega, a onda se doznala šokantna istina Oglasila se ravnateljica Drama u Medicinskoj školi: 19 učenika palo razred, roditelji upali u školu - "Imali smo ozbiljne situacije" Potraga za ubojicom Policija na nogama nakon likvidacije u Međimurju: Procurio motiv ubojstva

Njihova inicijativa 'teška' je 1,1 milijuna funta, a usredotočit će se najvećim dijelom na ugroženu vrstu crnog nosoroga, koji se posljednjih godina uspješno razmožava u Chesterskom zoološkom vrtu i čija je balega izvor korisnih podataka i informacija uz pomoć kojih se puno doznaje o zdravlju i razmnožavanju ove životinjske vrste.

Profesorica Susanne Shultz sa Sveučilišta u Manchesteru za Reuters je rekla "da se izmet crnih nosoroga prikuplja kako bi se procijenilo zdravstveno stanje i razine stresa kod ove vrste životinja.

"Željeli bismo primijeniti modele razvijene na životinjama rođenim u zatočeništvu na životinje u divljini te procijeniti kakvo je njihovo zdravstveno stanje", objasnila je.

Shultz i njezini kolege koriste hormonalne biomarkere iz životinjskog izmeta da bi dobili što više podataka o reproduktivnom zdravlju i općenito o zdravlju divljih životinja.

"Analizom životinjske balege možemo ustanoviti pod kolikim su stresom, kakvog su zdravlja i jesu li sposobne za razmnožavanje", objasnila je dr. Danielle Gilroy, koja vodi projekt o drugoj vrsti ugroženih životinja, Grevijevim zebrama.

Po podacima WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode među "kritično ugrožene" spada oko 5000 do 5400 crnih nosoroga koji nastanjuju istočni i južni dio Afrike.

Britanski znanstvenici nadaju se da će uspjeti saznati više o ljudskom utjecaju i o utjecaju okoliša na divlju životinjsku populaciju te razviti strategiju promicanja njihova prirodnog prirasta.

U Keniji je tijekom 2017. od ukupno 1258 nosoroga bilo 745 crnih nosoroga, 510 južnih bijelih nosoroga i samo tri sjeverna bijela nosoroga.

U međuvremenu je u ožujku u Keniji uginuo posljednji mužjak sjevernoga bijelog nosoroga, nazvan Sudan, prema državi u kojoj se okotio, nakon teškoća uzrokovanih starošću.

Dvije ženke sada su jedina dva primjerka ove vrste nosoroga u svijetu.

Sjeverni bijeli nosorozi prije su lutali dijelovima Čada, Sudana, Ugande, Konga i Srednjoafričke Republike, a gotovo u potpunosti su ih istrijebili oružani sukobi koji su proteklih desetljeća vladali tom regijom, kao i krivolov čiji je cilj ilegalna opskrba tržišta u Aziji rogom ove rijetke životinje.

Jedina nada za očuvanje te podvrste je "u razvoju in vitro oplodnje pomoću jajašaca dviju preostalih ženki, pohranjenog sjemena mužjaka te surogatskih ženki južnih bijelih nosoroga", smatraju stručnjaci. (Hina)