Grupa britanskih znanstvenika bavi se naizgled neobičnim poslom, prikuplja izmet nosoroga u chesterskom zoološkom vrtu da bi, uz pomoć rezultata njezine analize spriječila globalno izumrće nekoliko ugroženih životinjskih vrsta u svijetu.
U sklopu suradnje koja se odvija pod nazivom "Spasimo ugrožene životinjske vrste uz pomoć izmeta" grupa zaposlenika zoološkog vrsta u Chesteru i znanstvenika sa sveučilišta u Manchesteru želi otkriti razloge spora rasta populacije afričkih mega-biljojeda, među kojima su najugroženiji crni nosorozi, Grevijeve zebre i planinske zebre.
Vezani članci
Posljednje otkriće hrvatskih znanstvenika moglo bi utjecati na razvoj antitumorskih i antivirusnih terapija
Incident na Markovu trgu: Žena bacila kantu punu fekalija na vrata Vlade, policija je prvo odvela u Banske dvore pa privela
Njihova inicijativa 'teška' je 1,1 milijuna funta, a usredotočit će se najvećim dijelom na ugroženu vrstu crnog nosoroga, koji se posljednjih godina uspješno razmožava u Chesterskom zoološkom vrtu i čija je balega izvor korisnih podataka i informacija uz pomoć kojih se puno doznaje o zdravlju i razmnožavanju ove životinjske vrste.
Profesorica Susanne Shultz sa Sveučilišta u Manchesteru za Reuters je rekla "da se izmet crnih nosoroga prikuplja kako bi se procijenilo zdravstveno stanje i razine stresa kod ove vrste životinja.
"Željeli bismo primijeniti modele razvijene na životinjama rođenim u zatočeništvu na životinje u divljini te procijeniti kakvo je njihovo zdravstveno stanje", objasnila je.
Shultz i njezini kolege koriste hormonalne biomarkere iz životinjskog izmeta da bi dobili što više podataka o reproduktivnom zdravlju i općenito o zdravlju divljih životinja.
"Analizom životinjske balege možemo ustanoviti pod kolikim su stresom, kakvog su zdravlja i jesu li sposobne za razmnožavanje", objasnila je dr. Danielle Gilroy, koja vodi projekt o drugoj vrsti ugroženih životinja, Grevijevim zebrama.
Po podacima WWF-a, Svjetske organizacije za zaštitu prirode među "kritično ugrožene" spada oko 5000 do 5400 crnih nosoroga koji nastanjuju istočni i južni dio Afrike.
Britanski znanstvenici nadaju se da će uspjeti saznati više o ljudskom utjecaju i o utjecaju okoliša na divlju životinjsku populaciju te razviti strategiju promicanja njihova prirodnog prirasta.
U Keniji je tijekom 2017. od ukupno 1258 nosoroga bilo 745 crnih nosoroga, 510 južnih bijelih nosoroga i samo tri sjeverna bijela nosoroga.
U međuvremenu je u ožujku u Keniji uginuo posljednji mužjak sjevernoga bijelog nosoroga, nazvan Sudan, prema državi u kojoj se okotio, nakon teškoća uzrokovanih starošću.
Dvije ženke sada su jedina dva primjerka ove vrste nosoroga u svijetu.
Sjeverni bijeli nosorozi prije su lutali dijelovima Čada, Sudana, Ugande, Konga i Srednjoafričke Republike, a gotovo u potpunosti su ih istrijebili oružani sukobi koji su proteklih desetljeća vladali tom regijom, kao i krivolov čiji je cilj ilegalna opskrba tržišta u Aziji rogom ove rijetke životinje.
Jedina nada za očuvanje te podvrste je "u razvoju in vitro oplodnje pomoću jajašaca dviju preostalih ženki, pohranjenog sjemena mužjaka te surogatskih ženki južnih bijelih nosoroga", smatraju stručnjaci. (Hina)
Pravila objave komentara