Poljska hitna pomoć (Foto: Stefan Sauer/DPA/PIXSELL)
Poljska hitna pomoć (Foto: Stefan Sauer/DPA/PIXSELL)

U trenutku kada se Poljska približava parlamentarnim izborima 31. listopada, liječničke udruge proglasile su u ponedjeljak "izvanredno stanje u zdravstvu", tražeći nestranačko rješenje za nedostatke i boljke nacionalnog zdravstvenog sustava.


"I dok političari igraju političke igre, stanje u zdravstvu se pogoršava", kazao je Lukasz Jankowski, predsjednik Regionalne liječničke komore u Varšavi.

Vezani članci Kontrole bolovanja (Foto: Dnevnik.hr) - 5 Sve je više ljudi na bolovanjima, HZZO pojačao kontrole u ordinacijama obiteljske medicine Opća bolnica Dubrovnik (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL) - 2 Apsurd na hrvatski način: Dubrovačka bolnica završila na sudu zbog ispomoći doktora iz drugih bolnica

Njegova udruga je zajedno sa sličnim udrugama liječnika, farmaceuta, medicinskih sestara i pacijenata predstavila zastupnicima manifest sa zahtjevima vezanim uz javno zdravstvo i pokrenula kampanju bilboardima.

"Javna potrošnja na zdravstvo: dva puta manja od prosjeka EU-a" i "Čekanje na endokrinologa 24 mjeseca", neki su od plakata postavljenih u Varšavi.

Među zahtjevima koje liječnici navode u manifestu su povećanje izdvajanja za zdravstvo na 6,8 posto BDP-a do kraja 2021. te na 9 posto do kraja 2030., uvođenje maksimalno mogućeg vremena za čekanje na pregled te osiguravanje dovoljnog broja kreveta za gerijatrijske pacijente kako bi se do 2024. dostigao europski prosjek.

U veljači 2018. okončan je višemjesečni prosvjed liječnika nakon što je vlada pristala povećati izdvajanje za zdravstvo na 6 posto BDP-a do 2024., ali su liječnici spremni ponovo prosvjedovati ukoliko vlada bude izbjegavala ispuniti svoja obećanja.

Prema Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite kroz analizu 45 indikatora, Poljska se 2017. nalazila na 29. mjestu.

Hrvatski zdravstveni sustav na toj se listi također nalazi u donjem dijelu europske ljestvice i ubrzano pada. Prema posljednjem rangiranju u 2017. zauzeo je 26. mjesto među 34 europskih zemalja.

Hrvatska je najizraženiji pad zabilježila u dostupnosti zdravstvenih usluga i u ishodima liječenja - značajno su povećane liste čekanja za preglede bolničkih specijalista, za operativne zahvate i za pretrage CT-om.

Istovremeno i dalje ima visoku smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, relativno visoku prisutnost bolničkih infekcija rezistentnim bakterijama te slabu skrb za starije i nedovoljno ulaganje u prevenciju (snižavanje krvnog tlaka, smanjenje pušenja, cijepljenje protiv HPV-a i sl.).

Na spomenutoj ljestvici ispred Hrvatske našle su se čak tri bivše jugoslavenske republike - Slovenija na 16. mjestu, Srbija na 20. i Crna Gora na 25. (Hina)