Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Karadžić se odbio izjasniti o optužnici

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za ratne zločine i genocid počinjen tijekom rata u BiH, odbio se pred Haškim sudom izjasniti o krivnji za zločine koji su mu stavljeni na teret pa je sudac zakazao novu raspravu za 29. kolovoza.

Radovan Karadžić pred haškim se sudom odlučio braniti sam, a kada ga je sudac upitao radi li to po nečijem nalogu ili je sam tako odlučio odgovorio je kako on 'ima nevidljivog savjetnika', ali će se braniti sam tijekom cijelog procesa.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Rektorski zbor hrvatskih visokih učilišta 'Novim zakonima ne gubi se sveučilišna autonomija' Slika nije dostupna Radovan Šofranac: 'Između mene i pjesme mora biti kemije!'

'Bez obzira na to što mislim o ovoj ustanovi, ja ću se pred njom braniti kao i od bilo koje elementarne nepogode kojoj osporavam pravo da me napadne', rekao je Karadžić i dodao kako sud raspolaže 'pogrešnim podacima koji su procesne naravi' poput pogrešnoga datuma njegova uhićenja i uvjeta njegova dolaska u Den Haag.

Karadžić se pred sudom pozvao na novu, proširenu optužnicu koja se priprema protiv njega, što je tužitelj i potvrdio.

Optuženik je na to istaknuo kako se ne bi želio izjasniti o optužbama protiv njega sve dok ne dobije sadržaj nove optužnice koju bi volio detaljno proučiti.

Nakon što mu je sudac Alphonse Orie rekao kako mu se čini da 'može biti slobodan zaključiti da se ne kani izjasniti o krivnji danas', optuženik je rekao: 'Zadovoljan sam vašim razumijevanjem moga stava. Jasno mi je'.

Sudac Orie je zaključio da je Karadžić odlučio izjasniti se za 30 dana. Budući da će tada biti subota dao mu je da izabere želi li da se sljedeće ročište održi 29. kolovoza ili 1. rujna.

'Ako to nije 28. kolovoza, nemam primjedbe', rekao je Karadžić i Orie je zakazao novu raspravu za 29. kolovoza. Karadžić ostaje u pritvoru, ali može zatražiti i privremeno puštanje, rekao je Orie.

Karadžić nije rekao zbog čega je za njega 28. kolovoza sporan za održavanje ročišta.

Datum 28. kolovoza je pravoslavni blagdan Velike Gospe, Velike Gospojine po julijanskom kalendaru, a na taj je datum 1995. tijekom srpske okupacije Sarajeva počinjen i masakr na tržnici Markalama.

Karadžić se između ostalog potužio na, kako je rekao, netočnu informaciju o datumu uhićenja, te neregularnost samog postupka njegovog dovođenja pred sud u Haagu.

Nizozemski sudac Alphonse Orie ponudio je optuženiku razgovor o regularnosti suda, na što je Karadžić istaknuo kako se njegove primjedbe nisu odnosile na regularnost suda niti na postupak tužiteljstva, već na način na koji je uhićen i priveden.

'Mene su privela četiri civila i držali me u mračnom prostoru, bez prava na telefonski poziv odvjetnika, SMS poruku ili sično. Predan sam Specijalnom sudu tek 74 sata kasnije i od tada je sve bilo regularno', izjavio je Karadžić.

Bivši vođa bosanskih Srba i pred sucem se pozvao na njegove sporazume s tvorcem Daytonskog mirovnog sporazuma Richardom Holbrookom prema kojima neće biti izručen Haggu ako se povuče iz političkog i javnog života.

Sudac je rekao kako sud nije upoznat s nagodbama koje spominje Radovan Karadžić, ali kako bi, ukoliko one postoje bilo dobro da sud sazna sve činjenice o takvim i sličnim nagodbama.

No sudac je također istaknuo kako će o tome, kao i o navodnom neregularnom privođenju u Beogradu, na koje se Karadžić nekoliko puta pozvao, biti vremena za raspravu tijekom suđenja te ga zamolio da ne ponavlja stvari za koje nije ni vrijeme ni mjesto za raspravu.

'Smisao je današnje rasprave iznošenje optužnice i vaše izjašnjavanje o njoj', istaknuo je sudac.

'Brinem se za svoj život i za brzinu. Htio bih biti ravnopravan sa sudom i imati pravo na ravnopravnu obranu', rekao je Karadžić želeći sucu predati neke dokumente što je ovaj odbio.

Karadžić je tražio suca da ga uputi kome da se obrati u vezi svojih pitanja o neregularnosti suđenja.

'Ovdje se radi o životu i smrti. Čini mi se kako Holbrooke ponovno želi moju smrt, a sada ćemo vidjeti je li njegova ruka dovoljno duga da me i ovdje stigne', rekao je Karadžić.

Optuženik je na pitanje suca potvrdio kako je njegovo zdravlje savršeno te kako nema potrebe za zahtjevom da se rasprava zatvori za javnost.

Na pitanje je li mu u pritvoru dobro, Karadžić je rekao 'bio sam i na gorim mjestima'.

>> Miran prosvjed Karadžićevih pristaša

>> Hoolbrooke demantirao dogovor s Karadžićem

>> Silajdžić: 'Vidjeli smo Karadžićevo pravo lice'

>> VIDEO: Obrijan i ošišan Karadžić je razgovarao sa suprugom Ljiljanom

>> VIDEO: Objavljene fotografije Radovana Karadžića, optuženik je razgovarao sa suprugom

Bivši vođa bosanskih Srba, kojemu se na licu vidi da je prošlo 13 godina otkad je zadnji put viđen u javnosti, sjedi na optuženičkoj klupi smještenoj nasuprot tužiteljskom stolu, odjeven u tamno odijelo i mirno prati početak rasprave.

Karadžić je ošišan i obrijan i lakše je u njemu prepoznati osobu koja je bila predsjednik Republike Srpske za rata, nego sijedog dugokosog i bradatog starca koji se godinama u Beogradu izdavao za duhovnoga gurua Dragana Davida Dabića, a čije su fotografije objavljene nakon uhićenja 21. srpnja.

Ročištu nazoči i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, te tužitelj Alan Tieger.

Orie je sudac, a Tieger glavni tužitelj u procesu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Karadžić je optužen 1995. pred Haškim sudom zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba generalom Ratkom Mladićem za ratne zločine i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini, uključivši višegodišnje napade i teror Sarajeva u kojem su poginule tisuće ljudi, a par mjeseci kasnije i za genocid u Srebrenici u kojem je u srpnju 1995. pobijeno više od osam tisuća Bošnjaka.

Tužiteljstvo je nakon toga 2000. godine podiglo protiv dvojice vođa odvojene optužnice, razdvajajući tako predmet u dva.

Karadžić se tom optužnicom i dalje tereti za genocid u Bosni i Hercegovini, uključivši pokolj u Srebrenici, etničko čišćenje u BiH, višegodišnje napade i teroriziranje Sarajeva, kao i za brojne logore te uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.

Karadžić je tom optužnicom optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 točaka - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja koji se odnose na etničko čišćenje.

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz najavio je u srijedu u Haagu da će tužiteljstvo izmijeniti tu optužnicu kako bi ju uskladilo s važećom haškom praksom ali neće pri tom odustati ni od jednog bitnog elementa optužnice.

Karadžić je od podizanja prve optužnice u bijegu, a prema srbijanskim vlastima uhićen je u ponedjeljak 21. srpnja navečer u Beogradu.

Haškom sudu izručen je u srijedu ujutro.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene