Pobijen medicinski mit o tome kako dobijemo prehladu

Čak i najmanja hladnoća utječe na povećanje brzine na kojoj se rinovirusi, najčešći uzročnici prehlade, razmnožavaju u organizmu laboratorijskih miševa, pokazali su rezultati istraživanja koje su objavili znanstvenici s američkog Yalea.

Pročitajte i ovo Nakon veterinarske inspekcije Ptičja gripa u Koprivničko-križevačkoj županiji: Mještani dobili naputak Mnogi su bez struje Ekstremni vremenski uvjeti: Velika zimska oluja pogodila istok SAD-a, a stiže još jedna nevolja

Niske temperature okidač su i za promjene u imunološkom sustavu koje omogućuju virusima da se nekontrolirano umnožavaju.

Znanstvenici su više od 50 godina vjerovali da rinovirus napreduje na blažoj hladnoći. Istraživanje iz 1960. pokazalo je da se brže razmnožavaju na temperaturi od 33 Celzijeva stupnja nego na tjelesnoj temperaturi od 37 Celzijevih stupnjeva.

Evo što izbjegavati kada ste prehlađeni

Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences potvrđuju da se virus prehlade brže razmnožava i proizvodi više razine zaraznih čestica na nižim temperaturama. Novim je istraživanjem prošireno ono iz 1960., a rezultati su pokazali da postoje tri biološka učinka hladnoga zraka koji kod pojedinca povećavaju mogućnost razvoja prehlade.

Ustanovljeno je da su u stanicama koje oblažu nosne valvule miševa geni koji proizvode interferon - protein koji se bori protiv virusa, bili manje aktivni na 33 nego na 37 Celzijevih stupnjeva, izvijestila je imunologinja s Yalea Akiko Iwasaki i njezini kolege.

Usto su molekule koje otkrivaju viruse unutar stanica i potom im daju naredbu da proizvedu interferon bile manje osjetljive na nižim temperaturama, a manja je osjetljivost snizila proizvodnju interferona, ali i proteina koji uništavaju virusne gene, blokiraju oslobađanje virusa i ubijaju stanice zaražene virusom.

Izlaganje rinovirusu i dalje je preduvjet za prehladu. No kada u stanice nosne šupljine prodre nekoliko virusa, udisanje svježega zimskog zraka izlaže stanice hladnoći koja pogoduje umnožavanju virusa te potiče imunološki sustav da reagira manje agresivno, tvrdi Iwasaki.

"Dakle, učinak temperature rezultira 100 puta različitom razinom virusa prehlade nakon tri dana, što je sasvim dovoljno da zdravu skupinu stanovnika pretvori u gomilu prehlađenih ljudi koji kašlju, kišu i kojima curi iz nosa", rekla je dr. Iwasaki.

Rinovirusi su najčešći uzročnici prehlade. Iako tijekom cijele godine cirkuliraju među populacijom zabilježeni su kao važni uzročnici prehlade tijekom jeseni i zime. Obično najprije obole školska djeca koja infekciju unose u obitelj. Simptomi bolesti su hunjavica, konjunktivitis, nema povišene temperature ni komplikacija, a liječenje je simptomatsko. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook