Citirajući svog prethodnika Ivana Pavla II., koji je u UN vidio "moralno središte obitelji država" i podržao težnje UN-a prema uvođenju "većeg stupnja međunarodnog reda" Benedikt XVI. je u govoru pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku, upozorio na "paradoks da multilateralni konsezus nastavlja biti u krizi jer je i dalje podređen odlukama nekolicine, dok svjetski problemi pozivaju na intervenciju u obliku kolektivne akcije međunarodne zajednice".
Pročitajte i ovo
Iako nije spominjao ni jednu zemlju, čini se da se to odnosi na SAD koji je 2003. izvršio invaziju na Irak bez mandata Vijeća sigurnosti UN. Vatikan se snažno protivi pribjegavanju ratu.
Benedikt XVI. se založio za "dublje ispitivanja načina za prevenciju i upravljanje sukobima uz istraživanju svih mogućih diplomatskih rješenja i posvećivanje pozornosti i najmanjem znaku dijaloga i težnje za pomirbom".
Pitanja sigurnosti, razvojni ciljevi, smanjenje lokalnih i globalnih nejednakosti, zaštita okoliša, prirodnih resursa i klime, traže od međunarodnih čelnika da djeluju zajednički i pokažu spremnost za rad u dobroj vjeri, poštujući pravo i promičući solidarnost s najslabijim regijama svijeta, rekao je Papa, dodajući kako pritom misli na afričke zemlje, bačene na margine razvoja i prepuštene negativnim učincima globalizacije.
Papa je u svom govoru posebnu pozornost posvetio zaštiti i promicanju ljudskih prava, ističući da se u 2008. obilježava 60. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Taj je dokument, po njemu, rezulat "stapanja različitih religija i kulturnih tradicija, motiviranih zajedničkom željom da se ljudsku osobu postavi u srce institucija, zakona i djelovanja društva".
"Ljudska prava se sve više predstavljaju kao zajednički jezik i etički supstrat međunarodnih odnosa", kazao je papa, ističući kako svaka država ima "odgovornost da zaštiti" svoje građane od kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza, a ako to ne može jamčiti "međunarodna zajednica mora intervenirati sa zakonitim sredstvima osiguranim Poveljom UN-a i drugim međunarodnim instrumentima".
Naglasio je također da "promicanje ljudskih prava ostaje najdjelotvornija strategija za uklanjanje nejednakosti među zemljama i socijalnim skupinama, te za jačanje sigurnosti". Objasnio je da žrtve siromaštva i očaja, čije se ljudsko dostojanstvo nekažnjeno narušava, postaju "laki plijen poziva na nasilje i onih koji mogu kršiti mir".
"Ljudska prava treba poštivati kao izraz pravde, a ne samo zbog toga što su zaštićena voljom zakonodavca", naglasio je Sveti otac.
Papa je također naglasio da ljudska prava moraju uključivati vjerske slobode, kao i da "puno jamstvo vjerskih sloboda ne može biti ograničeno na slobodu vjeroispovijesti, već treba dužnu pozornost posvetiti i javnoj dimenziji religije, kako bi se vjernicima omogućilo da igraju ulogu u izgradnji društvenog poretka".
Papa je upozorio protiv "relativističkh koncepcija" u interpretaciji ljudskih prava, zavisno od različitih kulturnih, političkih, društvenih ili religijskih uvjeta, jer se time negira njihova univerzalnost.
Benedikt je pozvao da se religijske slobode zaštite od sekularističkih gledanja kao i da većinske religije ne marginaliziraju druge vjere, što je referenca na neke muslimanske zemlje u kojima se diskriminiraju kršćani.
On se također izjasnio protiv zlouporabe znanosti i modernih tehnologija na način koji se ne samo "protivi svetom karakteru života, već se ljudska osoba i obitelj lišavaju prirodnog identiteta". Založio se za "prilagodbu znanstvenih metoda, kako bi istinski poštivale etički imperativ".
Benedikt je izrazio spremnost Katoličke crkve da pruži doprinos gradnji međunarodnih odnosa na način koji će omogućiti svakoj osobi i svakom narodu da može načiniti razliku, i na način dosljedan njezinu doprinosu u sferi etike i morala.
Papa je na kraju pozdravio punu dvoranu Opće skupštine UN-a na šest jezika - engleskom, francuskom, španjolskom, arapskom, kineskom i ruskom riječima: "Mir i napredak uz Božju pomoć!".
Papa se u sjedištu UN sastao s glavnim tajnikom Ban Ki Moonom i predsjednikom Opće skupštine Srđanom Kerimom, a održao je prigodno slovo i pred 3.000 zaposlenika svjetske organizacije.
Benedikt XVI je bio treći Papa koji je posjetio UN, nakon Pavla VI 1965., i Ivana Pavla II 1979. i 1995. godine.
On će se u New Yorku danas sastati s predstavnicima drugih kršćanskih kongregacija u SAD-u te posjetiti sinagogu.
-
Objavila CarinaEuropom se širi nova varijanta virusa: Kina zabranila dio uvoza iz Hrvatske
-
Važno je znatiJeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti
-
Podrška od ranih danaRusija natuknula kako su prevezli Asada: "On je siguran i to..."
