'Pred nama je godina koja će biti vrlo zahtjevna, ali kriza je i prilika za nov razvojni zamah, a za to imamo dovoljno iskustva, znanja i mudrosti', poručio je Slovencima u svojoj novogodišnjoj poslanici premijer Pahor.
Pročitajte i ovo
Samuel Žbogar zaključio
'Poboljšanje odnosa s RH najveće je Pahorovo postignuće'
Štite svoje interese
Slovenija će ograničiti prodaju nekretnina strancima
Predsjednik Socijalnih demokrata (SD), koji su na izborima prije tri mjeseca osvojili vlast od konzervativnih stranaka koje je vodio prijašnji premijer Janez Janša, u poruci je također upozorio da će društvena solidarnost koju zagovara njegova stranka u vremenu krize doći u teška iskušenja nakon završetka godina konjukture, kada su stope rasta u prosjeku iznosile između 5 i 7 posto.
Zadnja prognoza vladinog ureda za makroekonomske analize (UMAR) od prije nekoliko tjedana za iduću godinu predviđa rast od 1,1 posto, ali je sve više naznaka da bi mogla biti i manja. Naime, 70 posto izvoza na kojemu se temeljio rast iz zadnjih godina usmjeren je u europske zemlje koje su već zahvaćene recesijom, a u Njemačkoj koja je vodeća vanjskotrgovinska partnerica za ovu se godinu predviđa negativan rast, što se odražava u sve manjim narudžbama i padu proizvodnje nekih vodećih slovenskih tvrtki.
Prve mjere koje je na početku svog mandata radi ublažavanja posljedica dolazeće krize donijela Pahorova vlada usmjerene su u liječenje sve veće nelikvidnosti. S pola milijarde izdanih državnih obveznica tako je krajem prosinca ojačan položaj Slovenske izvozne banke (SIB), a u siječnju će biti predložen rebalans državnog proračuna za iduću godinu.
Pahor je najavio štednju na svim sektorima osim onima koji jačaju konkurentnost domaćeg gospodarstva, te usporeni rast plaća u javnom sektoru.
Pahor najavljuje da bi u 2009. godini moglo ostati bez posla 'nekoliko desetaka tisuća' ljudi, a službena statistička procjena zavoda za zapošljavanje govori o povećanju nezaposlenosti sa sadašnjih 6,7 na 7,7 posto.
Već prihvaćenim mjerama država će subvencionirati doprinose iz plaća zaposlenih u poduzećima koja zbog krize skraćuju radni tjedan. Za implementaciju tih mjera država treba osigurati 230 milijuna eura u ovoj godini, a mjerom bi moglo biti obuhvaćeno čak 250.000 zaposlenih, procjene su slovenske vlade.