Niz od tri snažnija potresa u kraćem vremenskom razdoblju preplašio je mnoge ljude. Mediji već danima pišu o seizmički osjetljivim područjima, a stručnjaci objašnjavaju na koji način se možemo zaštiti od potresa.
No nasuprot već pomalo paničnim napisima stručnjaci tvrde da najnoviji val potresa na Haitiju, Čileu i u Turskoj nije ništa neobično. No upozoravanju kako njihove posljedice jasno pokazuju kako nekontrolirana gradnja može dovesti do velikog broja žrtava.
Vezani članci
Seizmolozi i drugi stručnjaci odgovaraju da, unatoč tomu što imamo dojam da su potresi u zadnje vrijeme učestaliji, to nije istina. Problem je, objašnjavaju, u tomu što se događa na Zemlji, a ne u njezinoj utrobi. Naime, mnogo se ljudi doselilo u velike gradove, od kojih su neki izgrađeni na područjima tektonskih rasjeda, ondje su na brzinu izgrađeni neboderi, koji često ne zadovoljavaju standarde kvalitetne izgradnje stambenih zgrada, zbog čega ne mogu 'podnijeti' jače potrese.
Stručnjaci tvrde da, iako jedan snažan potres može povećati rizik za druge lokacije, posljednji niz potresa nije međusobno povezan, već se radi o čistoj slučajnosti.
Bob Holdsworth, stručnjak u tektonske poremećaje sa Sveučilišta Durham, izjavio je 'da ovaj niz potresa ne upućuje na nešto što bi nazvali krajem svijeta', prenosi AP.
Njegovu tezu o slučajnosti posljednjeg niza potresa, koji su pogodili Zemlju u veoma kratkom vremenskom razdoblju, potvrđuje i Bernard Doft, seizmolog iz meteorološkog zavoda Kraljevine Nizozemske. Kaže kako ne postoji izravna veza između smrtonosni potresa koji su pogodili Haiti, Čile i Tursku.
'Ti su događaji bili predaleko jedan od drugog da bi išta upućivalo na njihovu izravnu povezanost. Čista je slučajnost da su se sva tri potresa dogodila u tako kratkom vremenskom razdoblju', tvrdi Doft.
Novinske naslovnice i bolji nadzor stvaraju dojam o većem broju potresa
Bolji nadzor seizmičkih aktivnosti uz pomoć moderne tehnologije i brojne naslovnice te televizijski izvještaji jednostavno čine da izgleda kao da se potresi događaju češće.
Od 130 velikih gradova, onih s više od milijun stanovnika, polovina ih se nalazi na području tektonskih rasjeda. 'Izračunao sam da je svakodnevno u svijetu u takvim gradovima u opasnosti od snažnih potresa više od 400 milijuna ljudi', napisao je Roger Bilham sa Sveučilišta u Coloradu Bilham. Sve su to mjesta na kojima postoji mogućnost potresa, kaže Bilham. No on navodi kako ljudi unatoč lošim iskustvima s potresima u prošlosti i dalje ne polažu dovoljno pažnje u kvalitetu gradnje.
Prosječno se, kako prenosi časopis U.S. Geological Survey, u svijetu dogode 134 potresa magnitude između 6 i 6,9 stupnjeva. U ovoj ih je godini dosad zabilježeno 40, nešto više nego prethodnih godina, no to je zbog toga što je nakon potresa u Čileu magnitude 8,8 uslijedio čitav niz, nešto slabijih - no ipak jakih potresa iznad 6 stupnjeva po Richteru.
'Ljude ne ubijaju potresi već zgrade'
Seizmolog Paul Earle, koji radi za spomenuti časopis, kaže kako nije problem u broju potresa, već u broju žrtava. 'Riječ je uglavnom o velikom broju žrtava do kojih dolazi zbog prenapučenosti velikih gradova i primjene iznimno loših građevinskih standarda. Ljude ne ubijaju potresi - već zgrade', kaže Earle.
>> Novi snažan potres: U Turskoj najmanje 51 žrtva
>> Haiti: Broj žrtava mogao bi doseći 300 tisuća
>> I kod nas se očekuje jača seizmička aktivnost?
>> Niz metropola nalazi se na smrtonosnim pločama
7 stupnjeva prošli je mjesec razorilo Haiti, poginulo je 230.000 ljudi, prije nepuna dva tjedna 8,8 stupnjeva pogodilo je Čile, poginulo je 900 ljudi, a 6 stupnjeva pogodilo je istočnu Tursku, gdje je poginula najmanje 51 osoba. (D.Š./Hina)
Pravila objave komentara