Hartmannovu optužnica tereti za nepoštivanje suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haaškog suda u predmetu 'Milošević'. Ona je, po optužnici, tajne podatke objavila u rujnu pretprošle godine u svojoj knjizi 'Mir i kazna' i u članku 'Prikriveni ključni dokazi o genocidu' koji je u siječnju 2008. objavio Bosanski institut.
Pročitajte i ovo
No, obrana u podnesku traži obustavu postupka zbog brojnih propusta i nedosljednosti u istražnom i sudskom postupku protiv njihove klijentice, napominjući kako su zbog sudjelovanja u istrazi protiv nje zamijenjena dva suca u postupku.
>> ICTY: Odgođeno suđenje Florence Hartmann
Haaški sud je 18. veljače odlučio dotad predsjedavajućeg Carmela Agiusa i suca Alphonsa Oriea zamijeniti Mehmetom Gueneyem i Liuom Daqunom. 'S obzirom na iznesene razloge i u interesu pravde', obrana Florence Hartmann u podnesku 'predlaže da Raspravno vijeće iskoristi svoje diskrecijsko pravo da ne pokreće ponovno, odnosno ne nastavi postupak za nepoštivanje suda protiv gospođe Hartmann'.
Obrana u podnesku tvrdi kako je Hartmann jedina osoba koju je Haaški sud optužio zbog toga što je 'rekla nešto što su svi već znali', napominjući kako 'nema dokaza da je Hartmann namjeravala nanijeti štetu ugledu Suda'.
'Obrana smatra da nijedno razumno Raspravno vijeće ne bi moglo prihvatiti optužnicu protiv neke osobe na temelju očito jednostranih, nepotpunih i nepouzdanih informacija', ističe se u podnesku.
Gotovo zanemariv prekršaj
Zahtjev za poništenje odluka Raspravnog vijeća u podnesku se argumentira činjenicom kako je logično zaključiti da odluke koje je donijelo vijeće iz kojeg su u međuvremenu zbog sukoba interesa maknuta dva člana 'nisu nepristrane, a posljedično ni legitimne, te ih treba smatrati nevažećim'.
Obrana i u podnesku ustraje na tome da je Haaški sud utemeljen zato bi sudio ljudima optuženima za teške zločine, pa smatra besmislenim da se pred njim vodi postupak zbog 'gotovo zanemarivih prekršaja'.
U slučaju da Raspravno vijeće ipak ne odluči prekinuti postupak, obrana u podnesku predlaže sazivanje statusne konferencija na kojoj bi obje strane moglo usmeno izraziti svoja stajališta i razjasniti sva možebitne dvojbe koje bi imalo Raspravno vijeće. To bi istodobno, ukazuje obrana, sudu uštedilo važno vrijeme i sredstva, kojih ionako nema u izobilju, a koje bi morao utrošiti u novu istragu.
