Loši izborni odbori u BiH: "Najbitnije im je bilo da izvještavaju stranku koja ih je predložila"

Centralna izborna komisija BiH (CIK) objavila je da su se birački odbori pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom na izborima koji su u Bosni i Hercegovini održani u nedjelju. CIK je dodao da više od 1000 biračkih odbora nije ispunilo propisane obveze.

Bilo je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića. Najviše ih se odnosi na biranje zastupnika u Parlamentu BiH, a zatim za Predsjedništvo BiH. CIK je zbog izbornih nepravilnosti sazvao konferenciju za novinare.

Pročitajte i ovo SUMNJE I OPRAVDANJA Može li se vjerovati podacima iz Popisa stanovništva: Građani nisu čitali objašnjenja ili DZS nije izabrao dobru metodologiju?

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, rekao je da je Komisija zbog nerada biračkih odbora bila spriječena u roku od 24 sata objaviti izborne rezultate na nekim mjestima.

"U ponedjeljak i utorak CIK je izdao naredbe o otvaranju vreća s glasačkim listićima, što neki nisu ispunili ni do srijede u ponoć. Ponovo smo uputili naredbu da se dostave rezultati s izbornih mjesta", rekao je.

"Birački odbori se izbornih mjesta na koja se odnose naredbe nisu zakonito završili posao: pogrešno su pakirali izborni materijal, pogrešno su popunjavali obrasce u kojima, na primjer, kandidat ima više glasova od njegove političke stranke, što je nemoguće ili ukupan broj važećih listića nije isti kao ukupan broj važećih glasova", dodao je Arnautović.

Pročitajte i ovo Nije mu lako VIDEO Viralna snimka Vučića: Pogledajte što radi dok se drugi čelnici druže

Istaknuo je da ne misli da razlog za kašnjenje nije neupućenost članova izbornih odora, nego činjenica da su ih imenovali politički subjekti.

"Najbitnije im je bilo da izvještavaju izbornu stranku koja ih je predložila, a ne gradsku ili općinsku izbornu jedinicu. Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom političkih odbora, imat ćemo ovakvu situaciju", rekao je.

Također se osvrnuo na prijedloge za prijedloge CIK-a vezane za tehnološko unaprijeđenje izbornih procesa. Podsjetio je da je CIK još 2017. predlagao što bi se moglo poboljšati, ali da oni to ne mogu sami uvesti.

"Centralna izborna komisija nije zakonodavac. Mi ne možemo uvoditi nove tehnologije bez odluke parlamenta. On mora donijeti zakon", rekao je.

Krađa izbora u Republici Srpskoj?

Članovi CIK-a zatim su odgovarali na pitanja novinara. Jedno od pitanja bilo je o rezultatima izbora o Republici Srpskoj, gdje oporba tvrdi da je pobjedom Milorada Dodika došlo do velike izborne krađe.

"Brojanje glasova se vrši na biračkim mjestima od strane biračkih odbora. Tako da CIK nema odgovornost u tom smislu, ali bi bio odgovoran kada ne bi ispitao sve nepravilnosti. Prije nego što izvršimo sve te provjere, rano je govoriti o tome je li došlo do krađe. Mi moramo biti svjesni atmosfere u društvu, ali ona ni u kojem smislu ne smije utjecati na nas", rekla je članica CIK-a.

Postavljeno je i pitanje o promjenama izbornog zakona koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

"Ja osobno ne pozdravljam ovu odluku. Ne pozdravljam ni trenutak u kojem je ona objavljena. Zašto? Dobili smo nešto što nas treba okupirati 12 sati kako bismo razmišljali o proračunima, o statistikama, o Federaciji, dodjeli mandata, a mi izbore provodimo i trebamo objaviti rezultate. Potpuno neprihvatljiv trenutak", rekao je Arnautović.

Pročitajte i ovo predstavljaju civilno društvo Proglašeni ovogodišnji dobitnici Nobela za mir: Nagrada ide bjeloruskom aktivistu, ruskoj i ukrajinskoj organizaciji

"Da se razumijemo, to ne znači da će postupanje organa biti dovedeno u pitanje. Centralna izborna komisija će izvršiti što joj je propisano zakonom. Mi ćemo završiti taj posao. Međutim, u ovom trenutku imamo nešto važnije, a to je utvrditi rezultate", dodao je.