Nobelova nagrada za književnost bjeloruskoj književnici Svetlani Aleksijevič

Aleksijevič (67), je 14. po redu žena kojoj je pripala Nobelova nagrada za književnost, a bila je nominirana među 198 kandidata.

tri vijesti o kojima se priča Drama u Nepalu Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih HRVATSKI OTOK FOTO U moru ugledali užasan prizor: "Naišli smo na beštiju od pet, šest metara..." PLEMENITA ODLUKA Dorina tragična smrt spasila je pet života: "Srce joj sad kuca negdje drugdje"

Svojim je pisanjem pokrila neke od najvažnijih događaja u Bjelorusiji u doba Sovjetskog Saveza i nakon njegova raspada, uključujući nuklearnu katastrofu u Černobilju, sovjetsko-afganistanski rat i sam raspad SSSR-a.

Dvije njezine najpoznatije knjige su "Černobiljska molitva" koja donosi iskaze svjedoka te "Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka”, koja je prevedena na hrvatski, o postsovjetskoj tranzicijskoj stvarnosti, prijelazu iz jednog društvenog sustava u drugi.

Brojni Bjelorusi čitaju njezine knjige iako režim, koji ne trpi njezin prikaz "homo sovieticusa", nesposobnog da bude slobodan, brani njezina djela u Minsku gdje književnica provodi dio godine.

"30 ili 40 posljednjih godina posvetila je 'kartografiranju' sovjetskog i postsovjetskog čovjeka. No zapravo to nije povijest zbivanja. To je povijest emocija", objasnila je tajnica Švedske akademije Sara Danius.

Rođena 31. svibnja 1948. na zapadu Ukrajine u obitelji seoskih učiteljia, Aleksijevič je diplomirala novinarstvo na Sveučilištu u Minsku i tada je počela tonski bilježiti iskaze žena koje su se borile u Drugom svjetskom ratu. Iz tih tonskih zapisa izgradila je svoj prvi roman "Rat nema žensko lice", pisan ruskim jezikom, kao što su i sljedeći.

Od tada je Svetlana Aleksijevič istom metodom pisala svoje dokumentarne romane, intervjuirajući godinama ljude koji su proživjeli duboko potresna iskustva.

Proslavili su je "Dečki iz cinčanih sanduka", memorijalno djelo o ratu u Afganistanu, objavljeno 1990.

Aleksijevič je, prema očekivanjima, imala najviše izgleda da dobije ovogodišnjeg 'Nobela' za književnost s popisa kandidata na kojem su se isticala imena kao što su Gnugi wa Thiong'o iz Kenije, pjesnik Adonis (Ali Ahmad Said Asbar), rođen u Siriji te Jon Fosse iz Norveške i Haruki Murakami iz Japana.

S izuzetkom priznanja za ekonomiju, nagrade je utemeljio švedski industrijalac Alfred Nobel (1833-1896), izumitelj dinamita i one se svečano uručuju 10. prosinca, na godišnjicu njegove smrti. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook