Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane. Ovogodišnja sezona objava dobitnika počinje u ponedjeljak nagradom za medicinu.


Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje "onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu".

Vezani članci Dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu (Foto: AFP) Nobela za medicinu dobila trojica znanstvenika: Nagrađeni za istraživanje koje omogućuje borbu protiv raka i anemije Donald Trump (Foto: AFP) - 1 Trump uvjeren da zaslužuje Nobelovu nagradu: ''Dali su je Obami, a on čak nije ni znao zašto ju je dobio''

Nobel je specificirao da se jednaki novčani iznosi daju za "najvažnija otkrića" u fizici, kemiji, medicini, kao i za izniman doprinos u svijetu literature.

Peta nagrada bit će za mir, "osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa", napisao je Nobel.

Od 1901. godine, kada su dodjeljene prve nagrade, financira ih Nobelova zaklada. Ove će godine laureati dobiti devet milijuna švedskih kruna (sedam milijuna kuna). Iznos će podijeliti ako ih bude više u jednoj disciplini.

Nobelovu nagradu za ekonomiju, jedinu koja nije navedena u Nobelovoj oporuci, financira švedska središnja banka, koja ju je i pokrenula 1968. u povodu 300. godišnjice osnutka banke.

Ovogodišnji favoriti

Kao i obično uoči "Nobelova tjedna" najviše se nagađa o dobitnicima nagrada za mir i književnost.

Većina analitičara smatra da najviše izgleda za nagradu za mir ima iranski nuklearni sporazum iz 2015. Nagrada ljudima koji su sporazum ispregovarali otežala bi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nastojanje da se iz njega povuče, smatra Henrik Urdal, ravnatelj Instituta za mirovne studije iz Osla.

Među vodećim kandidatima je i UNHCR zbog izbjegličke krize u svijetu. Ta je UN-ova agencija za izbjeglice već dvaput dobila Nobela.

U favorite je uključen i turski dnevnik Cumhuriyet i njegov bivši urednik Can Dundar zbog dugogodišnje borbe za slobodu medija u Turskoj.

Švedska akademija je lani iznenadila mnoge, a mnoge i oduševila, kada je dobitnikom nagrade za književnost proglasila Boba Dylana. Zato se ove godine ipak očekuje nešto "klasičniji" izbor.

"Vječiti" kandidat je japanski pisac Haruki Murakami, a na kladionicama odlično stoje i Kanađanka Margaret Atwood i Kenijac Ngugi wa Thiong'o.

Malo za promjenu, ove godine se spominje i Nobelova nagrada za fiziku, odnosno znanstvenici koji su 2016. otkrili gravitacijske valove, čije je postojanje davno najavio jedan drugi genijalni Nobelovac - Albert Einstein.

Iako kratka povijest nastanka Nobelove nagrade može rasvijetliti misiju i viziju koju nosi - najbolje možda možemo naučiti o Nobelovcima i nagradama kroz zanimljivosti.

1) Čak je šestoro Nobelovaca odbilo svoje nagrade

Šest laureata odbilo je nagrade. Dvojica su to učinila svojevoljno, Francuz Jean-Paul Sartre odbio je 1964. nagradu za književnost jer je smatrao "da si pisac ne smije dopustiti da postane institucija" i vijetnamski premijer Lu Duc Tho koji je 1973. odbio podijeliti Nobelovu nagradu za mir s američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Adolf Hitler zabranio je trojici njemačkih dobitnika da prihvate nagrade, Richardu Kuhnu (kemija, 1938.), Adolfu Butenandtu (kemija, 1939.) i Gerhardu Domagku (medicina, 1939.) dok su sovjetske vlasti prisilile Borisa Pasternaka da 1958. odbije nagradu za književnost.

2) Osmero Nobelovaca rođeno je na iste dane

Osam laureata rođeno je 28. veljače i 21. svibnja. To su najčešći rođendani dobitnika Nobela.

3) Mahatma Ghandi i Sigmund Freud nikada nisu prošli nominacije

Dvanaest puta je ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za medicinu razmatrao nominaciju oca psihoanalize Sigmunda Freuda. I odbio je svaki put. Njegov rad nema znanstvenu vrijednost, zaključili su. Nominacija Mahatme Gandhija, koji također nije dobio Nobela, razmatrala se četiri puta.

4) Najmlađa Nobelovka imala je 17 godina

Sedamnaest je godina imala najmlađa dobitnica, Malala Jusufzai iz Pakistana (nagrada za mir, 2014.), a najstariji je dobitnik Amerikanac Leonid Hurwicz (ekonomija, 2007.), kojem je tada bilo devedeset.

5) Trojici Nobelovaca za mir državni režimi nisu dopuštali da preuzmu nagrade godinama

Dvadeset godina je čelnica mijanmarske oporbe Aung San Suu Kyi morala čekati da joj vlasti dopuste da ode u Oslo po svoju nagradu za mir koju je dobila još 1991. Kineski disident Liu Xiaobo koji je dobitnikom proglašen 2010. umro je ove godine nedočekavši nagradu. Njemački pacifist Carl von Ossietzky (mir, 1935.) preminuo je 1938. ne dočekavši da ga nacisti puste po nagradu.

6) Od 885 nagrađenih Nobelovaca samo je 48 žena dobilo Nobelovu nagradu

Četrdeset i osam žena dobilo je Nobelovu nagradu, uključujući Marie Curie koja ju je zaslužila dvaput (fizika 1903. i kemija 1911.). Žene najteže dobivaju nagrade za ekonomiju (samo jedna) i za fiziku (tek dvije). Muških je dobitnika ukupno 822.

7) Od dodjeljenih 579 nagrada, čak je 49 puta odlučeno da nagradu ne zaslužuje nitko

Četrdeset i devet puta su razni ocjenjivački sudovi odlučili da nagradu ne zaslužuje nitko. Nagrada za mir nije imala dobitnika u 19 navrata, posljednji put 1972. godine.

8) Rasprave o tome tko će biti nominiran i nagrađen su tajna na roku od 50 godina

Pedeset godina mora proći prije nego što rasprave o kandidatima postanu javne.

9) Najstariji dobitnici su u ekonomiji, najmlađi u fizici

Šezdeset sedam su prosječne godine dobitnika nagrade za ekonomiju, što je najviša prosječna dob, a najmlađi su dobitnici za fiziku, u prosjeku imaju 55 godina.

10) Ukupno je nagrađeno 911 pojedinaca i organizacija

Ukupno je 885 ljudi dobilo Nobelovu nagradu, uključujući četiri znanstvenika koji su je dobili dvaput. Nagradu je zaslužilo i 26 međunarodnih organizacija. Trećina dobitnika rođena je u Sjedinjenim Državama (259), slijede ih Britanci s 84 i Nijemci sa 61 dobitnikom.

11) Banket u čast dobitnika je jedna od najvećih svečanosti s preko tisuću uzvanika

Tisuću tristo pedeset ljudi tipično se poziva na gala banket u čast dobitnika, koji se svake godine održava 10. prosinca u gradskoj vijećnici u Stockholmu. Na prvu svečanu večeru 1901. bilo je pozvano 113 ljudi.

(HINA)