Njemački špijun SAD-u predao preko 200 strogo povjerljivih dokumenata

Njemački ministar vanjskih poslova izjavio je u nedjelju da se slučaj dvostrukog njemačkog agenta koji je navodno radio za Sjedinjene Države mora što prije rasvijetliti ako se te informacije pokažu točne.

Pročitajte i ovo Ronjenje, brza vožnja... Otkriveno što rade kineski turisti: "Oni koji ne budu uhvaćeni vjerojatno će prikupiti nešto korisno" Na Otoku živjeli tri godine Britanci uhitili tri ruska špijuna: Među stvarima pronađeni krivotvoreni hrvatski dokumenti

"Ako su informacije točne, to nije mala stvar", poručio je na twitteru Frank-Walter Steinmeier, koji boravi u posjetu Mongoliji.

Usto je kazao da je od Washingtona zatražio da "što prije" rasvijetli taj slučaj, kada je američkog veleposlanika pozvao u petak u ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.

Američki špijun navodno uhićen u Njemačkoj

Tridesetjednogodišnji agent njemačke obavještajne službe (BND), koji je uhićen u srijedu, radi za CIA-u od 2012., pišu glasila u nedjelju.

"Sve upućuje da je radio za Amerikance", izjavio je visoki dužnosnik BND-a za list Frankfurter Allgemeine am Sonntag (FAS).

Taj je dvostruki agent bio zadužen za prikupljanje dokumenata o istražnom povjerenstvu njemačkog parlamenta osnovanom nakon otkrića o navodnom špijuniranju američke obavještajne službe NSA-e (Američka sigurnosna agencija).

Navodno je više od 200 dokumenata predao SAD-u, za što je dobio 25.000 eura, pišu mediji.

I njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere pozvao je SAD da dade "brz i jasan" odgovor na te informacije, po dijelovima intervjua koji će u ponedjeljak objaviti časopis Bild.

Njemačka potvrdila da je špijunirala za Washington

Veze SAD-a i Njemačke zategnule su se nakon otkrića bivšeg zaposlenika američke obavještajne službe Edwarda Snowdena da njegova zemlja posjeduje sveobuhvatan program za špijuniranje potonje i mobitela Angele Merkel.

Ugledni američki dnevnik Washington Post (WP) piše pak u subotu da NSA puno više prati obične korisnike interneta, među kojima i Amerikance, nego strance koji su zakonito određeni kao mete.

Devet od deset vlasnika digitalnih računa "nisu unaprijed određene mete nego se ulove u mrežu koju agencija izradi na ime nekog drugog", dodaje list nakon četveromjesečne istrage o podacima NSA-e koje je otkrio Snowden.

NSA po zakonu smije špijunirati samo strance izvan teritorija SAD-a, osim ako ima posebno odobrenje.

WP se poziva na nekih 160.000 elektronskih poruka koje su bile praćene za mandata Baracka Obame od 2009. do 2012.

Dnevnik piše da je NSA u svoje mreže ulovila "bezvrijedne" poruke koje se odnose ne "prekide ljubavnih veza, bračne preljube, mentalne bolesti" i slično, no neke od njih ipak "donesu izuzetno vrijednu informaciju" poput "tajnog nuklearnog projetka u inozemstvu ili vojnu katastrofu kod neprijateljske sile".

Za NSA-u su sve države osim četiri, a to su Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland, valjane mete za špijuniranje, objavio je Washington Post prošli tjedan.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook