Oslabljena najlošijim rezultatom svoje stranke od 1949. i suočena s novim političkim spektrom u kojem veći broj stranaka, među kojima je i ekstremno desna, ulazi u parlament, njemačka kancelarka Angela Merkel možda će biti prisiljena napustiti planove o preobrazbi Europe koje je kovala s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.


Konzervativci Angele Merkel osvojili su pojedinačno najveći broj glasova na njemačkim izborima u nedjelju te će ona poslije njih krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke, no ostvareni rezultat najlošiji je za konzervativce od Drugog svjetskog rata i Merkel će najvjerojatnije biti prisiljena ući u tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i Zelenima.

U svom novom mandatu suočit će se, međutim, i s novom oporbenom snagom u parlamentu, Alternativom za Njemačku (AfD), euroskeptičnom i protuimigrantski orijentiranom strankom, koja se stavila na čelo prosvjeda protiv priljeva migranata koji su, uz blagoslov Angele Merkel, stigli 2015. u Njemačku. AfD po prognozama osvaja oko 13 posto glasova i po prvi put jedna ekstremno desna stranka ulazi nakon Drugog svjetskog rata u njemački parlament.

Sve to bit će nešto posve novo za kancelarku koja se tijekom svoje 12-godišnje vladavine već navikla na prijaznu koaliciju i bezubu oporbu u Bundestagu. "Po mome mišljenju, reforma eurozone najvažnije je vanjskopolitičko pitanje koje stoji pred novom vladom", kaže Thomas Kleine-Brockhoff, koji vodi berlinski ured instituta German Marshall Fond.

No on predviđa da će se tzv. Jamajka koalicija, nazvana tako po bojama jamajčanske zastave koje su istodobno i boje Merkeličinih konzervativaca, liberala i Zelenih, crne, žute i zelene, sporiti oko toga pitanja. Iako su Zeleni u nedjelju kazali da je "jača Europa" prioritet njihove stranke, liberali FPD-a protive se daljnjim integrativnim koracima na europskoj razini.

Angela Merkel i Emmanuel Macron (Foto: AFP)

Bit će tu stranka koja će govoriti 'ne', druga koja će govoriti 'da' i oprezna kancelarka, a to nisu idealni uvjeti za francusko-njemačko zajedničko djelovanje, smatra ovaj analitičar. Macron je u Francuskoj i dobio izbore na krilima obećanja o "ponovnom pokretanju Europe", zajedno s Njemačkom, nakon godina gospodarske i financijske krize i novog šoka koji je izazvao najavljeni britanski izlazak iz EU.

Macron, koji bi trebao svoje ideje predstaviti u utorak na pariškom sveučilištu Sorbonni, založio se za zajedničkog ministra financija i proračun bloka koji ima zajedničku europsku valutu, a to su ideje koje je na uvjetan način poduprla i kancelarka Merkel, unatoč jakom skepticizmu unutar njezine stranke.

No, s FDP-om kao partnerom i AfD-om koji će se glasno protiviti u parlamentu perspektiva pridobivanje nove koalicije i šire javnosti za dublju europsku integraciju čini se mnogo izazovnijim. U svom izbornom programu FDP se zalaže za postupan izlazak iz Europskog fonda za spašavanje (ESM) te za promjene europskih ugovora koje bi dopustile zemljama da napuste eurozonu. Njihov mladi čelnik Christian Lindner otvoreno je tijekom kampanje pozivao Grčku da se vrati drahmi kao valuti.

"Kad je riječ o Europi, FDP nije tako daleko od AfD-a po nekim pitanjima. Budu li primijenjene sve njihove ideje, ponovno ćemo biti uvučeni u krizu eura", ocjenjuje zastupnica Zelenih Franziska Brantner. No, FPD neće biti jedini težak saveznik u Merkeličinoj vjerojatnoj koaliciji. Tu je i njezina bavarska sestrinska stranka CSU, Kršćansko-socijalna unija, koju bi uspjeh AfD-a mogao gurnuti jače udesno uoči pokrajinskih izbora iduće godine, nakon što ju je već ta stranka gurnula u stranu i nametnula se tijekom izbjegličke krize.

Ponovno osvajanje birača koji su prešli pod okrilje AfD-a moglo bi postati jedan od glavnih prioriteta Merkeličina konzervativnog bloka u iduće četiri godine. (Hina)