'Mislim da smo napravili jedan katastrofalan potez za BiH i sve njene građane jer je propuštena velika šansa', izjavio je nakon neuspjelih pregovora u Sarajevu predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović.
Pročitajte i ovo
Čelnici najutjecajnijih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH okupili su se na njegov i poziv predsjednika HDZ 1990. Bože Ljubića kako bi raspravljali o kompromisnom nacrtu protokola o reformi policije koji je trebao pomiriti ranije prijedloge Visokog predstavnika Lajčaka i dokument kojega su potom predložili predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić i Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.
Dokument Čović-Ljubić nudio je uspostavu strukture koja bi u
stanovitoj mjeri na državnoj razini povezala sadašnje rascjepkane policijske agencije sukladno načelima koje je postavila Europska unija.
Ta načela su profesionalna i funkcionalna policija uz koordinaciju na državnoj razini, oslobođena političkih utjecaja. Pri tom bi pak bila očuvane postojeće lokalne policijske oblasti s tim da bi one bile definirane temeljem tehničkih, a ne entičkih ili političkih kriterija.
Temeljni prijepor, kao i do sada, ipak se sveo na to hoće li
i dalje postojati policija Republike Srpske.
'Sve se svelo na to ima li ili nema policije RS', pojasnio je
predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić.
Silajdžić je tako predlagao da se policija u tom enitetu nazove
'policijom Srba, Bošnjaka i Hrvata' što bi, prema njegovu sudu, bilo sukladno entietskom ustavu koji jamči konstitutivnost pripadnicima tri naroda. Takav prijedlog za srpsku stranu bio je potpuno neprihvatljiv jer ona traži dosljedno očuvanje imena 'policije RS'.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić ustvrdio je kako je bit u nečemu sasvim drugom. 'Oni (srpska strana op.a.) ne prihvaćaju da policijske oblasti budu dio strukture Ministarstva sigurnosti BiH i zato su i ovi pregovori propali', kazao je Tihić.
Visoki predstavnik Lajčak nije krio razočarenje nastavkom igre oko reforme policije koju političari u BiH vode već više od tri godine. Kazao je kako u ponedjeljak putuje u Bruxelles gdje će dužnosnike Europske komisije izvjestiti o negativnom stanju u BiH.
Dodao je kako će se iz Bruxellesa svakako vratiti ne u funkciji
posebnog predstavnika EU nego Visokog predstavnika jer u BiH ima još puno posla da bi se pomoglo građanima.
Lajčak je na ovaj način podsjetio na intervencionističke ovlasti koje ima kao Visoki predstavnik, a one uključuju mogućnost smjene izabranih dužnosnika i nametanja zakona.
'Mislim da će se odluke koje će se donijeti 15. u Bruxellesu biti rigorozne prema BiH', zabrinuto je konstatirao Čović.
Za sada nema naznaka kakve će kaznene mjere uslijediti no Lajčak je ranije najavio kako će izolacija BiH odnosno njeno udaljavanje od EU biti logična posljedica neuspjeha policijske reforme.
