Starije osobe, ilustracija
Starije osobe, ilustracija Foto: Getty Images

Za 118. rođendan zaželjela je da uskoro umre. Ali dok čeka, vrata Lucile Randon, mnogo poznatije kao "sestre Andre" širom su otvorena svima koji žele navratiti.


Sestra Andre najstarija je žena u Francuskoj i Europi, te druga najstarija na svijetu. Od nje je starija samo Kane Tanaka, 119-godišnjakinja iz Japana.

Rodila se u Alesu na jugu Francuske 11. veljače 1904. Iste godine u New Yorku je otvorena prva podzemna željeznica, Tour de France bio je u začetku, a Prvi svjetski rat počeo je tek deset godina poslije.

U njezinoj sobi u staračkome domu u Toulonu nalaze se krevet, kipić djevice Marije i radio. Njega više ne uključuje jer, kako kaže, vanjski je svijet previše stresan.

Većinu vremena sjedi u kolicima naslonjene glave i zatvorenih očiju kojima ne vidi. Teško je reći moli li se, razmišlja ili spava. No kada progovori, njen glas pokazuje da je prisutna, a sjećanja su joj živa.

Njezin dan počinje u sedam ujutro kada ju bude i voze na doručak, a potom redovito ide na misu odjevena u redovničku halju.

Sretan rođendan, tvoj 18. predsjednik

"Grozno je što ovisim o drugima", kazala je Sestra Andre, koja je do kasnih 1970. godina radila puno radno vrijeme, a do svoje stote brinula se za druge štićenike doma koji su nerijetko bili mlađi od nje.

"Veseli me što imam društvo" kazala je, misleći pogotovo na Davida Tavellu, svog dragog prijatelja, zaposlenika doma u kojemu živi već 10 godina. "Divan je", rekla je stišćući mu ruku.

Tavella je također i njezin agent koji joj rješava intervju, probire mnoge bombonijere koje joj šalju obožavatelji, te pregledava njezinu poštu.

Među njezinim pismima može se naći i rukom pisana čestitka za Novu godinu 2022. koju joj je poslao Emmanuel Macron, 18. francuski predsjednik za njezina života.

Većina stogodišnjaka živi u takozvanim plavim zonama, mjestima gdje ljudi generalno žive dulje no drugdje. Plave zone nalaze se u Okinawi u Japanu, na Sardiniji, grčkom otoku Ikariji, poluotoku Nicoya u Kostariki te u gradu Loma Linda u Kaliforniji.

Superstogodišnjaci

Iako Francuska ne spada u plave zone, ondje, u Provansi, živjela je i najstarija osoba s ovjerenim rodnim listom, Jeanne Calment. Umrla je 1997. u dobi od 122 godine.

Najstariji muškarac, rijetki primjer muškog superstogodišnjaka u Francuskoj također je s juga, a ime mu je Andre Boite. Naziv superstogodišnjak označava osobe koje žive više od 110 godina.

Boite (111) i dalje živi u svojoj kući, nosi odijela te se kloni novinara. Godine 2015. u svijetu je živjelo preko pola milijuna ljudi starijih od sto godina, a prema predviđanjima UN-a, njihov bi broj do kraja stoljeća mogao narasti na 25 milijuna.

Samo u Francuskoj trenutno živi 30.000 takvih ljudi, a 1950. bilo ih je tek 200, prema podacima instituta Insee. Četrdesetak ih je staro 110 ili više godina.

Nije to malo

Među njima nalazi se i Hermine Subion, koja pri spomenu svoje dobi kaže: "To je puno godina, nije to malo. Držim se". No kad se probudi, sjedeći u kolicima u staračkom domu Banon podno Alpa, lice joj se ozari, a svoga sugovornika vrlo pozorno gleda.

Saubion ne boluje od ničega konkretno, no ostala je nepokretna i gotovo gluha. Čuje tek poneku riječ, zbog čega je izolirana od okoline. "Ipak, kad ju predugo ostavimo negdje, glasno se pobuni" kazao je Julien Fregni, zaposlenik doma.

Saubion, štićenica doma rođena u Marseilleu, rekla je da nikad ne bi pomislila da će ona i njezina sestra Emilienne, kojoj su 102. godine, živjeti ovoliko dugo.

Stogodišnjaci poput sestre Andre i Hermine Saubion obično ne koriste farmaceutske lijekove, što "bi mogao biti razlog njihovoj dugovječnosti" prema mišljenju liječnice Genevieve Haggai Driguez.

"Ona je imuna na sve. U apsolutno je savršenoj formi" kazala je liječnica o fizičkom stanju sestre Andre.

Čekamo, doći će

Sama Andre kaže da otpornost duguje tome što je bez posljedica proživjela španjolsku gripu 1918. Možda ima nešto u tome: Istraživači su primijetili da ljudi koji su se rodili prije španjolske gripe imaju veću otpornost na COVID-19 od onih rođenih nakon nje.

U staračkom domu u Valreasu u Provansi, živi Aline Blain, 110-godišnja umirovljena učiteljica. Uživa u čitanju Paris Matcha, časopisa o poznatim osobama. O njoj kažu da voli zapovijedati, no da je ponekad draga.

Njezina kći Monique, kojoj je 76 godina, posjećuje ju gotovo svaki dan. Aline kaže da su joj ti posjeti najvažniji. Nisu svi te sreće. Mnogi nemaju s kime dijeliti sjećanja, budući da su im članovi obitelji i prijatelji već umrli. No s vlastitom smrću superstogodišnjaci nemaju problema.

"Čekamo. Čekamo kraj, smrt. Doći će." kazala je Saubion.

Bog je gluh

Sestra Andre, pak, priznaje da je ponešto nestrpljiva. "Biti sam s boli svaki dan nije baš nešto", rekla je, te dodala da je "Bog ne sluša, mora da je gluh".

Znanstvenici još nisu otkrili sve tajne dugome životu, no imaju neke pretpostavke kako ga postići.

"Dugovječnost ide ruku pod ruku s materijalnim bogatstvom i demokracijom, pogotovo socijalnom" tvrdi Jean-Marie Robine, demograf i gerontolog s instituta za biomedicinska istraživanja Inserm.

Baka Nova studija: Ljudi bi mogli živjeti bar 130 godina, teoretski i vječno

Hunze Ne znaju za rak: Jelovnik najzdravijeg naroda na svijetu

Kazao je i da prehrana igra veliku ulogu, te da dugovječnosti doprinosi konzumacija ribe kao kod Japanaca, te prehrana bogata povrćem svojstvena mediteranskoj. "Nismo sigurni jesu li ti načini prehrane presudni, no nema sumnje da konzumacija pomfrita, kobasica i kupusa ne pomaže."

All you need is love

Iako geni igraju veliku ulogu, zdrav je život presudan ako želimo živjeti toliko dugo. "Jeanne Calment ispunila je svaki preduvjet za dugovječnost, njen je način života bio besprijekoran" rekla je Catherine Levraud, voditeljica gerijatrijskog odjela u bolnici u Arlesu.

"Počela je pušiti s 25 godina, no pušila je samo po jedan cigarillo dnevno, te bi popila čašicu porta uvečer. Nikad nije pretjerivala". Krucijalni su i psihološki faktori, kao što je općeniti stav prema životu.

"Znamo da je optimističan pogled na život izravno povezan s imunološkim sustavom" kazala je Daniela S. Jopp, profesorica psihologije starenja na sveučilištu u Lausanneu u Švicarskoj.

Istraživanjem njemačkih i američkih stogodišnjaka, otkrila je da su uglavnom bili ekstrovertirani, karizmatični, opušteni u društvenim situacijama, strastveni prema nečemu, orijentirani ka ostvarenju ciljeva te sposobni prilagoditi se problemima.

Našao se i još jedan faktor: koketnost. Hermine Saubion redovito uređuje frizuru. Nosi dvije punđice koje zove "vražjim rogovima", a Aline Blain pazi na to da su joj veste usklađene s haljinama.

A Sestra Andre kaže da za uspješan život "treba naći veliku ljubav i ne zanemarivati vlastite potrebe".

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju