Nastavlja se suđenje Perkoviću i Mustaču

Bivši direktor u naftnoj kompaniji Ina i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije Đureković smaknut je hicima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Muenchena. Ubijen je u improviziranoj tiskari smještenoj u garaži drugog hrvatskog emigranta, Krunoslava Pratesa, koji je istovremeno uređivao iseljenički tisak i informirao Udbu. Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na doživotni zatvor zbog pomaganja u ubojstvu, a tijekom suđenja su isplivala i imena 'jugo špijuna' Perkovića i njegova šefa Mustača, koji su zajedno u petak sjeli na optuženičku klupu.

Pročitajte i ovo "Nitko ne izvršava nalog" Perković i Mustač tužili Njemačku, čeka se njihovo prebacivanje u Hrvatsku Čeka se odluka suda Vinko Sindičić temeljem hrvatske tjeralice ponovno uhićen u Španjolskoj

Prvi dan suđenja protekao je u čitanju optužnica i čitanju dokumenata koje je obrana Josipa Perkovića (69) dostavila sudu kao materijal koji bi mogao koristiti u daljnjoj obrani. Predstavnici Glavnog državnog odvjetništva Wolf Dieter Dietrich i Lienhard Weiss pročitali su optužnicu u kojoj se optuženima predbacuje davanje naloga i organizacija Đurekovićeva ubojstva.

'Smiju li se ovdje dva agenta smrti?'

Zravku Mustaču (72) se predbacuje da je suoptuženom Perkoviću "u Zagrebu ili negdje drugdje" i to prije 28. srpnja 1983., dakle prije ubojstva Đurekovića, kao nadređeni dao nalog za planiranje ubojstva hrvatskog emigranta, a nakon detaljnog opisa počinjenog djela, odvjetništvo je zaključilo kako je nalog za ubojstvo stigao od "zasad neidentificiranih osoba u komunističkom vrhu".

Državno odvjetništvo polazi od toga da je Đurekovićevo ubojstvo inicirao jugoslavenski komunistički čelnik Mika Špiljak koji je time htio ukloniti svjedoka koji bi mogao svjedočiti u slučaju ilegalnih poslova svog sina Vanje, koji je također kao i Đureković bio visoki dužnosnik u državnoj naftnoj kompaniji Ina.

Državno odvjetništvo je zaključilo kako se radi o ubojstvu iz "kako se čini, političkih razloga, dakle iz posebno niskih pobuda". Optuženi su se tijekom prvog dana suđenja preko svojih odvjetnika izjasnili kako se zasad neće očitovati o događajima ili osobama tijekom suđenja.

Nakon toga su suci krenuli s čitanjem dokumenata koje je obrana dostavila sudu pri čemu se radi o pismima koje je Perković posljednjih godina slao sudskom vijeću koje je sudilo Krunoslavu Pratesu kao i Bundestagu i ministru unutarnjih poslova te tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Sadržaj pisama se svodi na pokušaj diskreditacije glavnog svjedoka optužbe u slučaju protiv Pratesa te mogućeg svjedoka i u ovom procesu Vinka Sindičića.

Državni odvjetnici Dietrich i Weiss na konferenciji za novinare nakon ročišta nisu isključili mogućnost da sudsko vijeće na osnovu dokaza tijekom suđenja na kraju optužene osudi zbog samog ubojstva, umjesto suučesništva. Ustvrdili su i kako je Viši zemaljski sud u Muenchenu već jednom, u suđenju Pratesu, vjerovao svjedoku Vinku Sindičiću te da je presudu Pratesu potvrdio i Visoki savezni sud.

Suđenje je prvog dana obilježio i kratki incident kada je Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo pokušao od državnog odvjetništva zatražiti da se očituje o eventualnom utjecaju Njemačke obavještajne službe (BND) na neke svjedoke i o ulozi BND-a u terorističkim aktivnostima u Jugoslaviji. Nobilo je pokušao pročitati izjavu u kojoj se od državnih odvjetnika traži da se očituju u vezi sa spoznajama koje posjeduje obrana po kojima je "najmanje jedan svjedok" pod utjecajem Njemačke obavještajne službe (BND) od koje prima "novčane nagrade" i upute kako svjedočiti, no predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster je Nobila upozorio da proceduralno postavljanje ovakvih zahtjeva u ovoj fazi procesa nije moguće, nakon čega je dogovoreno da Nobilo izjavu sudu dostavu u pismenom obliku u ponedjeljak.

Kao sutužiteljica u procesu pojavljuje se i udovica Stjepana Đurekovića Gizela koja ne nazoči procesu nego je zastupa odvjetnik. Njemački mediji popratili su početak suđenja Mustaču i Perkoviću izvješćima koja upućuju da bi proces mogao biti "mukotrpan i dugačak".

Muenchenski nadregionalni dnevnik Suddeutsche Zeitung smatra kako obrana od samog početka suđenja slijedi strategiju diskreditiranja najvažnijeg svjedoka obrane koji je "smutljivac, mutan tip, kriminalac povezan s više ubojstava".

"Čovjeku ne treba vidovnjačka sposobnost kako bi naslutio u kom smjeru ide obrana okupljena oko odvjetnika Richarda Beyera: u potpunosti demontirati glavnog svjedoka optužbe", piše muenchenski dnevnik. No dnevnik upućuje i na to da istražitelji svjedočenja ovog svjedoka drže vjerodostojnima i to u toj mjeri da su na temelju njih podigli optužnicu protiv bivših hrvatskih agenata.

Suddeutsche Zeitung izražava nadu da bi ovaj proces mogao baciti svjetlo ne samo na ubojstvo Đurekovića nego i na seriju drugih nerazjašnjenih ubojstava iza koji bi mogla stajati bivša jugoslavenska tajna služba.

"Ovdje se ne radi samo o nasilnoj smrti Đurekovića nego o mnogo više: najdulja dosad nerazjašnjena serija ubojstava na njemačkom tlu, u kojoj je od šezdesetih do osamdesetih godina ubijeno oko 30 hrvatskih emigranata. Najvjerojatnije uz znanje i pomoć tadašnjih državnika i tajnih službi", zaključuje list.

Muenchenski lokalni dnevnik Abendzeitung smatra kako će najava optuženih da će se braniti šutnjom otegnuti čitav proces. "Već je sada jasno da će put ka istini biti trnovit", piše list. Dodaje kako je barem suradnja s aktualnim hrvatskim vlastima u međuvremenu poboljšana, za razliku od razdoblja kada se sudilo Krunoslavu Pratesu krajem prošlog desetljeća kada u istom slučaju, na suđenju zbog ubojstva Stjepana Đurekovića, hrvatska strana nije surađivala.

"Njemački istražitelji tada nisu dobili nikakvu podršku hrvatskih institucija. To se promijenilo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a to dokazuje i činjenica da su obojica osumnjičenih isporučeni Njemačkoj“, piše Abendzeitung.

Tabloid Bild je u svom tekstu bivše Udbine čelnike prozvao "agentima smrti", opisujući ih kao "dva starija čovjeka pristojno odjevena koji stoje u sudskom hodniku i smiju se, smijulje se".

Prvi dan suđenja izazvao je veliko zanimanje javnosti, a dio sudnice za posjetitelje je uglavnom bio ispunjen pripadnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj. Uoči početka suđenja pred zgradom Višeg zemaljskog suda su održani i prosvjedi u kojima se traži razjašnjavanje ubojstava koje su počinile jugoslavenske tajne službe.

Ispitivanje svjedoka, kako je priopćio Viši zemaljski sud, počet će 4. studenoga. Zasad su predviđena 50 ročišta a suđenje bi trebalo trajati do kraja travnja sljedeće godine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook