"Zatvara se dvanaestogodišnji ciklus koji je donio bol grčkim stanovnicima, usporio gospodarstvo i podijelio društvo", rekao je konzervativni premijer Kirijakos Micotakis. "Pred nama je novi horizont rasta, jedinstva i prosperiteta", dodao je.
Grčka vlada se 2010., u trenutku teškog financijskog stanja zemlje, obratila za pomoć Europskoj uniji, Europskoj središnjoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu, piše agencija France Presse.
Takozvana 'trojka' Grčku je u tri navrata kreditirala s 289 milijardi eura, tražeći pritom mjere štednje kako bi se poboljšale javne financije i napunila državna blagajna.
Atena je smanjila mirovine i plaće, podigla poreze, zaustavila javno zapošljavanje, smanjila proračune uprava, bolnica i javnih tijela.
Treći krug pomoći završio je 2018., no Europska komisija tada je pokrenula pojačani nadzor grčkog gospodarstva radi kontrole provedbe reformi.
Atena se također obvezala da će se do otplate duga držati proračunskog suficita od 3,5 posto.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Grčka je danas jedna drugačija zemlja", rekao je Micotakis. "Imamo snažan rast i značajan pad nezaposlenosti od tri posto od prošle i pet posto od 2019. godine", dodao je Micotakis.
EK Grčkoj ove godine predviđa rast od 4 posto BDP-a, dok će eurozona u prosjeku rasti 2,6 posto.
Nezaposlenost u Grčkoj i dalje je među najvišima u eurozoni, minimalna plaća je najniža, a javni dug od 180 posto i dalje predstavlja teret za gospodarstvo, prenosi France Presse.
