Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Verdunska bitka za Francuze, Bitka na Sommi za Britance i Galipolje za Australce i Novozelanđane najveći su nacionalni simboli 'Velikog rata', sjećanje su na patnje i junaštva stotina tisuća vojnika i na more proli


I druge velike bitke Prvog svjetskog rata poprimile su simboličnu važnost u sjećanju zemalja sudionica sukoba:

Marna (1914.):

Vezani članci Obilježavanje završetka Prvog svjetskog rata (Foto: AFP) - 5 Prije 100 godina završio ''rat koji je trebao okončati sve ratove'' Izbori (Ilustracija: Gulliver/Thinkstock) Počela je 2018.: Pred nama je godina izbora, ali i obilježavanja nekoliko važnih godišnjica

Prva bitka na Marni koja se vodila od 5. do 12. rujna 1914. omogućila je francusko-britanskim snagama da zaustave, a poslije i potisnu Nijemce koji su se nakon mjesec dana munjevite ofenzive približavali Parizu. Ta je prva saveznička pobjeda preokrenula tijek rata. Gubici su bili golemi: palo je oko 250.000 mrtvih i ranjenih na svakoj strani, ali će bitka u sjećanju Francuza ostati simbol preokreta koji je spasio Francusku. Nijemcima je saveznička pobjeda uništila u nade u brzu ratnu pobjedu i prislilia je dug i skup rat na dva fronta.

Evo tko su bili najvažniji vojskovođe u Prvom svjetskom ratu

Galipolje (Dardaneli, 1915.):

Bitka je dobila ime po tjesnacu koji kontrolira prilaz Istanbulu i Crnome moru i koji je Turska zatvorila na početku rata. Winston Churchill je u veljači 1915. poveo francusko-britansku pomorsku ekspediciju kako bi se probio kroz Dardanele, uspostavio vezu s Rusijom i primorao Osmansko Carstvo na mir. Bit će to strašan poraz, uključujući i savezničko iskrcavanje u Galipolju, na zapadnoj obali Dardanela, dva mjeseca poslije. Saveznici su izgubili oko 190.000 ljudi, a Turci 70.000. No Galipolje je za Australce i Novozelanđane koji su se ondje prvi put borili pod nacionalnom zastavom, postalo ključan događaj u gradnji nacionalnog identiteta. Glavna važnost bitke za Turke leži u ulozi koju će imati u pojavi Mustafe Kemala, jednog od zapovjednika turske obrane, koji će kasnije postati prvi predsjednik turske republike.

Verdun (1916.):

Ta je bitka u francuskoj svijesti simbol Prvog svjetskog rata zbog silovitosti borba, junaštva i pretrpljenih patnja. U veljači 1916. Nijemci želeći potpuno iscrpiti francusku vojsku i primorati Pariz da zatraži mir, pokreću veliku ofenzivu sjeverno od Verduna. U lipnju je njemačko napredovanje zaustavljeno, Francuzi pod svoj nadzor vraćaju utvrde Douaumont (u listopadu) i Vaux (u prosincu), kao i velik dio terena izgubljena na početku bitke. Ljudski gubici su strašni: oko 770.000 žrtava, među kojima više od 300.000 poginulih. Francuzi su u ovoj bitki pokazali svoju žilavost i zato će slogan 'nisu se predali' ubuduće biti lajtmotiv francuske propagande kako bi se veličala hrabrost francuskih vojnika. U golemoj kosturnici u Douaumontu ostali su neidentificirani ostaci 130.000 francuskih i njemačkih vojnika, od kojih mnogi svih devet mjeseci ofenzive nisu ni vidjeli neprijatelja nego iz dana u dan bili zasipani topničkom vatrom živeći u neljudskim uvjetima u rovovima.

Somme (1916.):

Bitka na Sommi, najkrvavija u ratu i jedna od najkrvavijih u povijesti čovječanstva, s više od milijun žrtava, među kojima oko 400.000 mrtvih i nestalih, vodila se između Nijemaca i saveznika - uglavnom britanskih vojnika - na sjeveru Francuske od srpnja do studenoga 1918. Saveznici, koji su poveli napad, nisu u bitki osvojili velik teritorij. No ta će bitka biti simbol Prvog svjetskog rata za Britance - koji su prvog dana ofenzive izgubili 20.000 ljudi - i za Nijemce koji su pokazali snažan otpor izloženi silovitoj paljbi, poput Francuza u Verdunu. U povijesti će ostati zabilježena i kao bitka u kojoj su prvi put upotrijebljeni tenkovi, britanska novost pred kojom je bila sjajna ratna budućnost. Bitku na Sommi smatra se početkom modernog ratovanja.

Ypres (1914-1918):

Zapravo se radi o nekoliko bitaka vođenih tijekom cijelog rata oko belgijskog mjesta Ypresa. Druga bitka, 1915. godine, važna jer su Nijemci po prvi put upotrijebili bojni otrov, koji će po mjestu upotrebe biti nazvan iperit. Treća, godine 1917. odnijela najviše žrtava zbog lošeg planiranja britanskog napada, snažne njemačke obrane i loših vremenskih uvjeta. Stravične slike vojnika koji se utapaju u tekućem blatu postale su sinonimi ratnih strahota. Kad je ofenziva konačno opozvana broj žrtava na obje strane iznosio je oko 250 tisuća.

Druga bitka na Marni (1918.):

Ako je prva bitka na Marni spriječila njemačku pobjedu, druga će donijeti pobjedu saveznicima. Marna će biti posljednji veći njemački napadački pokušaj u sklopu njiohve proljetne ofenzive 1918., a bitka zapravo predstavlja početak kraja Prvog svjetskog rata. Pošto Nijemci nisu uspjeli probiti savezničke obrambene linije, francuski maršal Ferdinand Foch na čelu savezničkog zapovjedništva 18. srpnja pokreće protunapad uz pomoć prvih američkih pojačanja u ljudstvu i tehnici. Njemačka vojska prisiljena je na povlačenje na svim bojištima. To je početak niza savezničkih pobjeda koji će za tri mjeseca Njemačku baciti na koljena i prisiliti je na kapitulaciju 11. studenoga. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook