Sukob na Bliskom istoku gurnuo je cijenu nafte na prosjek od sto dolara po barelu, što je samo u ožujku rezultiralo ratnim profitom od nevjerojatne 23 milijarde dolara. Ako se taj trend nastavi, do kraja 2026. godine te će kompanije na tuđoj nesreći zaraditi dodatne 234 milijarde dolara, pokazuju podaci Rystad Energyja koje je analizirao Global Witness.
Na vrhu liste profitera nalazi se saudijski Aramco, koji bi samo ove godine mogao ostvariti 25,5 milijardi dolara čiste ratne dobiti. No, nisu jedini.
Ruski trojac (Gazprom, Rosneft, Lukoil): Procjenjuje se da će do kraja godine zaraditi dodatnih 23,9 milijardi dolara. Unatoč sankcijama i sukobima Rusija je u ožujku od izvoza nafte zarađivala 840 milijuna dolara dnevno – 50 % više nego u veljači.
Američki divovi: ExxonMobil očekuje 11 milijardi dolara ekstraprofita, dok je vrijednost same tvrtke na burzi skočila za vrtoglavih 118 milijardi dolara. Chevron je na putu do 9,2 milijarde dolara dobiti, a njegov izvršni direktor Mike Wirth osobno je profitirao prodavši dionice tvrtke u vrijednosti od 104 milijuna dolara u jeku krize.
Shell: Očekuje se "bonus" od 6,8 milijardi dolara.
"Sunce ne ovisi o ranjivim morskim tjesnacima"
Dok kompanije bilježe povijesne rezultate, pritisak za uvođenje poreza na ratnu dobit raste. Ministri financija Njemačke, Španjolske, Italije, Portugala i Austrije već su poslali dopis Europskoj komisiji.
"Potrebno je poslati jasnu poruku da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju odraditi svoj dio kako bi olakšali teret javnosti", poručili su ministri, ističući da bi se tim novcem mogla obuzdati inflacija bez dodatnog zaduživanja država.
Šef UN-a za klimu, Simon Stiell, uputio je dramatično upozorenje:
"Ovisnost o fosilnim gorivima izjeda nacionalnu sigurnost i suverenitet, zamjenjujući ih pokornošću i rastućim troškovima. Sunčeva svjetlost ne ovisi o uskim i ranjivim morskim tjesnacima."
Obični ljudi plaćaju ceh
Ovaj višak profita dolazi izravno iz džepova običnih ljudi koji plaćaju visoke cijene na crpkama i drakonske račune za grijanje. Patrick Galey iz Global Witnessa bio je oštar u svojoj ocjeni:
"Trenuci globalne krize nastavljaju se pretvarati u goleme profite za naftne divove, dok obični ljudi plaćaju cijenu. Dok god vlade ne prekinu svoju ovisnost o fosilnim gorivima, naša će kupovna moć biti talac hirova moćnika."
I dok se svijet suočava s onim što je šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol opisao kao "najveći šok ikada na globalnom energetskom tržištu", naftne kompanije poput Aramca, Shella i ExxonMobila odbijaju komentirati te brojke.
