Studija provedena na više od 38 tisuća odraslih ukazala je na višu razinu mortaliteta među mlađim i sredovječnim muškarcima koji noću spavaju manje od pet sati, ali ta je razlika nestala kod onih koji su vikendima uspjeli nadoknaditi propušteno.
Pročitajte i ovo
Mnogo je studija provedeno o odnosu manjka sna i zdravlja, ali različita duljina trajanja sna radnim danom i vikendima često se pritom ne uzima u obzir. I zato se skupina švedskih znanstvenika sa Sveučilišta u Stockholmu fokusirala upravo na taj odnos.
Sudionici istraživanja sami su javljali podatke o količini sna, a pratilo ih se 13 godina. Ustanovljeno je kako su osobe mlađe od 65 godina koje su spavale manje od pet sati svakoga dana (uključujući i vikende) imale 65 posto veću razinu mortaliteta od referentne skupine koja je spavala šest ili sedam sati.
Međutim, "stopa mortaliteta kod osoba koje su kratko spavale radnim danom, a vikendima umjereno ili duže, nije se razlikovala od referentne skupine", napisali su znanstvenici u časopisu Journal of Sleep Research.
I još jedno zanimljivo otkriće: oni koji su spavali dulje od devet sati dnevno također su imali veći mortalitet od referentne skupine. Znastvenici misle da je to zbog toga jer njihov dug boravak u krevetu vjerojatno bio povezan s nekim tinjajućim zdravstvenim problemom u pozadini.
S obzirom na to da studija, iako na velikom uzorku, nije bila potpuno reprezentativna, primjerice imala je manje pušača nego što ih je u općoj populaciji, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potpuno shvatilo kako to vikendaški san neutralizira deficit iz radnoga tjedna.
Michael Grandner sa Sveučilišta u Arizoni nije bio uključen u ovu studiju i pomalo je skeptičan. U razgovoru za Washington Post upozorio je da se ljudi ipak ne oslanjaju previše na to da će u dva dana ispraviti ono što je propušteno u pet dana.
Nakon tri hamburgera svakako je zdravije pojesti salatu nego četvrti hamburger, ali ona neće ispraviti negativne efekte prethodno pojedenog, rekao je. (Hina)
