Konsenzus koji je međunarodno postignut u Kopenhagenu 2009. godine, čini se, postaje vrlo klimav. Američki klimatolozi David Victor i Charles Kennel još su u listopadu 2014. istaknuli da je navedeni cilj besmislen i politički neizvediv. Ono što su ponudili kao objašnjenje glasilo je da "bismo se trebali naviknuti na ideju toplijih vremena".
Pročitajte i ovo
Sad je cilj od maksimalno 2 stupnja Celzija kao "u potunosti neadekvatan", odbacila i Petra Tschakert s Penn State sveučilišta, koja je sudjelovala u pisanju izvješća o toj temi Ujedinjenim narodima, prenosi New Scientist.
Rekord kojim se ne trebamo ponositi i koji može ugroziti svijet
Prema njoj bi pravi cilj trebao biti 1,5 stupnjeva Celzija, odnosno toliko bi trebalo iznositi maksimalno ciljano zatopljenje. Pišući za znanstveni list Climate Change Responses, pojasnila je da je spuštanje granice nužno ako želimo podizanje razine mora zadržati ispod jednog metra te da bismo zaštitili polovicu od svih koraljnih grebena, kao i da još uvijek imamo led na Arktiku u ljetnim vremenima.
Ništa nije sigurno...
Tschakert nije sama u takvom razmišljanju, a podrška toj ideji je vrlo široka te će se predstaviti u novom izvješću UN-u, koje bi se moglo usvojiti na klimatskim pregovorima u Parizu krajem tekuće godine, za period od 2020. pa nadalje.
Hans-Otto Pörtner sa Instituta Alfred Wegener u Bremenu smatra kako bi se većina organizama mogla relocirati na hladnije područja sama od sebe, ako zatopljenje ne prijeđe 1,5 stupnjeva.
Tschakert je istaknula kako je prijašnja rasprava o 1,5 stupnjeva limitu globalnog zatopljenja bila stavljena pod tepih zbog uloženog veta i izričitog traženja UN-a da se specifično razmotri granica od 2 stupnja Celzija.
"Nitko ne kaže da je 2 stupnja sigurno. To je arbitrarni prag, a li to bi isto tako bio i prag od 1,5 stupanj", kaže Nigel Arnell sa Sveučilišta Reading, koji je isto tako sudjelovao u pisanju IPCC izvješća UN-u.
Svijet se već zagrijao za 0,85 stupnjeva, tako da mnogi smatraju kako je prag od 1,5 stupnjeva teško održiv, ili nemoguć. Da se usvoji novi prag, odštete u slučaju klimatskih nepogoda bile bi znatno veće za stradalnike. "ulozi su doista enormni", kaže na kraju Tschakert.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
