Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je u četvrtak želju da se na terenu provede sporazum o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini, što je bila glavna tema summita čelnika zemalja članica EU-a.


"Situacija u Ukrajini je ozbiljna. Ovaj sporazum koji je prihvaćen u Minsku slovo je na papiru i vidjet ćemo hoće li se ostvariti. On predviđa jako pozitivne stvari poput predaje nadzora granice između otcijepljenog djela Ukrajine i Rusije ukrajinskim vlastima nakon održanih izbora. To je veliki ustupak i htio bih vidjeti da se to dogodi, da prestanu borbe, da prestane ruska vojna pomoć, da se situacija smiri. Ako bi se i pola od toga ostvarilo, bilo bi super", rekao je Milanović.

Vezani članci Sergej Lavrov Lavrov poslao ozbiljno upozorenje: "Mi ne želimo rat u Europi, ali skrećem vam pažnju na činjenicu..." Antony Blinken Blinken: ''Napad na Hrvatsku je napad na Ameriku. SAD će uvijek Hrvatskoj čuvati leđa''

Istaknuo je kako njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande zaslužuju poštovanje zbog velikog doprinosa postizanju sporazuma. "Nakon što je ovaj sporazum potpisan, ne vidim više puno prostora za ovu vrstu državničke diplomacije. Ili će se to poštovati ili se neće poštovati i onda će se utvrditi tko je za to odgovoran. To je sve što mogu reći", rekao je Milanović.

FOTO 'Nova naslovnica Economista sve govori'

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je istaknuo oprez u vezi s provedbom postignutog sporazuma o prekidu vatre. "Tom sporazumu dajemo opreznu potporu. Riječi na papiru moraju biti prevedene u djela na terenu. Prekid vatre se mora poštovati, moramo vidjeti smanjenje intenziteta sukoba. Ovdje nije riječ samo o neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine. U pitanju je cijeli geopolitički poredak u Europi nastao 1989.", rekao je Tusk.

Tusk je rekao da će prošireni popis sankcioniranih osoba koje su se ogriješile o ukrajinsku suverenost i teritorijalnu cjelovitost stupiti u ponedjeljak na snagu, unatoč postignutom sporazumu.

Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su izglasali proširenje popisa, na koji su dodali imena 19 pojedinaca i devet pravnih osoba, kojima se zabranjuje putovati u EU i čija se imovina unutar EU-a zamrzava, ali su odlučili da se primjena te odluke odgodi do ponedjeljka, 16. veljače, kako bi se dala prilika diplomatskim naporima.

Sankcije automatski stupaju na snagu ako se ne donese nova odluka, što se, po Tuskovim riječima, neće dogoditi.

Osim o borbi protiv terorizma i Ukrajini, summit je bio iznimno zanimljiv i zbog prvog sudjelovanja novog ciparskog premijera Aleksisa Ciprasa na summitu EU-a. Radikalni ljevičar dobio je izbore u Grčkoj na temelju obećanja da će prekiniti politiku štednje i tražiti otpis golemog grčkog duga, što je ostalim članicama EU-a neprihvatljivo.

O Grčkoj nije bilo sadržajnije rasprave. Tek je Jeroen Dijsselbloem, predsjednik euroskupine, koja okuplja ministre financija zemalja članica eurozone, izvijestio čelnike o sastanku tog foruma, održanom u srijedu navečer, koji je završio bez zajedničke izjave zbog protivljenja Grčke. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju