Medvedev i Obama trebali bi se prvi put sastati sutra, što će biti prigoda za početak novih odnosa dviju zemalja uoči susreta na vrhu skupine G20 u četvrtak u Londonu. Razmjenom pisama ove godine 'pokazali smo zajedničku spremnost da gradimo zrele bilateralne odnose na pragmatičan i poslovan način' i složili smo se da je 'prioritet nuklearno razoružanje', poručuje Medvedev u članku objavljenu kao uvodnik u WP-u.
Pročitajte i ovo
Odgovor na oporbene prosvjede
Medvedev naredio reviziju afere Hodorkovski
Teško mu pada jutarnje buđenje
Putinu teško pada buđenje pa vraća zimsko računanje vremena
Ruski predsjednik, koji je i prije zagovarao multilateralnost, ponavlja da je 'opasna tlapnja' težiti da se 'apsolutna sigurnost uspostavi na jednostran način', što je činila prošla američka vlada. Medvedev pozdravlja želju Rusije i SAD-a da surađuju u postizanju rješenja za Afganistan i drži da dvije zemlje trebaju preuzeti vodstvo na susretu G20 o globalnom gospodarstvu.
Odnosi Moskve i Washingtona bili su poremećeni planovima bivše američke vlade o postavljanju proturaketnog štita u istočnoj Europi te širenju granica NATO-a do same Rusije te odbijanjem da potpiše Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi, podsjeća ruski predsjednik.
'Sva ta stajališta zanemarivala su ruske interese, a da su bila provedena, neizbježivo bi s naše strane zahtijevala odgovor', navodi Medvedev. Negativno naslijeđe moguće je prevladati samo 'poštivanjem zajedničkih interesa' te 'osiguranjem jednakosti', poručuje Medvedev koji je 'na takvim načelima spreman surađivati s Obamom', prenosi CNN.
Obama otputovao u jednotjedan posjet Europi
Obama je sa suprugom Michelle otputovao je jutros iz zrakoplovne baze Andrews, pokraj Washingtona, na svoju prvu prekomorsku turneju pošto je stupio na dužnost, u sklopu koje će sudjelovati na susretima na vrhu skupine G-20 u Londonu, NATO-a u Strasbourgu i Kehlu i EU-SAD u Pragu, te će službeno posjetiti Tursku.
Američki predsjednik trebao bi stići u London oko 19,45 sati po lokalnom vremenu, gdje će u srijedu i četvrtak sudjelovati na sastanku čelnika 19 najvećih svjetskih gospodarstava i Europske unije, koji tvore skupinu G-20. Svjetski bi se čelnici na londonskom skupu trebali jednoglasno dogovoriti o planu oporavka svjetskog gospodarstva.
Dva glavna cilja susreta G-20 jesu uskladiti akciju diljem svijeta kako bi se pokrenuo gospodarski rast i dalekosežne regulatorne reforme koje će spriječiti da se ubuduće ne ponavljaju slične krize. Obama će se u Londonu bilateralno sastati s britanskim premijerom Gordonom Brownom, a primit će ga i britanska kraljica Elizabeta.
U petak i subotu sudjelovat će na 60. obljetnici NATO-a, na susretu kojega su domaćini zajedno Francuska i Njemačka, i na kojemu će kao punopravne članice prvi put sudjelovati Hrvatska i Albanija. Francuska će se pak na tome susretu nakon 43 godine izbivanja vratiti u taj vojni savez.
Rat u Afganistanu i stanje u Pakistanu bit će glavne teme skupa, a Obama će nastojati pridobiti saveznike da prihvate novu američku strategiju u Afganistanu i obećaju slanje dodatnih postrojba, najavljeno je uoči susreta iz Bijele kuće.
Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Dennis McDonough rekao je da Obamina administracija sa saveznicima radi kako bi 'povećali sredstva za postrojbe, ali i za vojne instruktore, za jačanje civilnih kapaciteta te gospodarska ulaganja i pomoć Afganistanu'. Obama će se, također bilateralno, sastati s francuskom predsjednikom Nicholasom Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
U nedjelju, 5. travnja, Obama će u Pragu sudjelovati na summitu EU-SAD, te se sastati s najvišim dužnosnicima Češke Republike, koja predsjeda Unijom. Zadnja dva dana turneje, koja se u Europi i svijetu očekuje s velikim zanimanjem, Obama će boraviti u Ankari i Istanbulu, u službenu posjetu Turskoj, važnoj američkoj saveznici među islamskim zemljama. Za razliku od oduševljenja kojim je ljetos dočekan u Europi kao američki predsjednički kandidat koji je utjelovljenje nade, promjene i potpuna suprotnost neomiljenom Georgeu W. Bushu, Obamu ovaj put dočekuju europski čelnici koji su sumnjičavi prema gospodarskoj politici njegove vlade i neskloni slanju većeg broja vojnika i novca u Afganistan.