Madrid optužio zagovornike neovisnosti za nerede, oni žele Puigdemonta za predsjednika

„Političke stranke su odgovorne. Prave se žrtvama u situaciji za koju su znale da će nastati i koju su same tražile. Svi smo obvezni poštivati zakone. U Španjolskoj od 1978. ne postoje politički zatvorenici, ustavom je pravosuđe neovisno od izvršne vlasti“, rekao je ministar Juan Ignacio Zoido na konferenciji za medije u Madridu.

Pročitajte i ovo Zatvorena birališta u Kataloniji Snimke žestokog policijskog nasilja obilaze svijet, više od 700 ozlijeđenih Preminula 16. žrtva napada Nastavlja se rat živaca: "Naše obećanje o samoodređenju čvrsto stoji"

U nedjelju navečer su deseci tisuća Katalonaca izašli na ulice prosvjedujući protiv uhićenja bivšeg predsjednika vlade Puigdemonta u Njemačkoj. Na nekoliko mjesta izbili su sukobi prosvjednika i policije.

„Došlo je do serije nereda u Kataloniji. Ne znam gdje je bio pokret za nezavisnost koji tvrdi da su to mirni prosvjedi. Bilo je 92 ozlijeđenih od čega 23 policajca. Devet osoba je uhićeno“, rekao je Zoido. U nedjelju navečer je katalonska liječnička služba izvijestila o 98 ozlijeđenih od čega 22 policajca.Prosvjednici su policijskim kordonom zaustavljeni na putu prema zgradi predstavništva španjolske vlade u Barceloni. „Niti korak natrag“, vikali su. Zapalili su kontejnere te bacali na policiju različite predmete dok su ih ovi udarali pendrecima. Na drugom dijelu grada tisuće su stigle pred konzulat Njemačke sa transparentom „Sloboda političkim zatvorenicima“.

Puigdemonta bi tijekom ponedjeljka trebao ispitati njemački istražni sudac u sjevernoj pokrajini Schleswig-Holstein. On je u subotu uhićen na temelju tjeralice iz Španjolske raspisane u petak, pet mjeseci nakon što je napustio španjolsko tlo. Nakon izglasavanja uspostave neovisne republike Katalonije u katalonskom parlamentu 27. listopada, Puigdemont je optužen za pobunu, neposluh te organiziranje referenduma o neovisnosti protivnog odluci ustavog suda. Prijeti mu zatvorska kazna od 25 godina. Ukupno je optuženo 25 katalonskih dužnosnika.

Puigdemont je uhićen kada se automobilom vraćao iz Finske u Belgiju gdje ima prebivalište. Prosvjedi protiv njegovog uhićenja podsjetili su na nasilnu policijsku akciju 1. listopada tijekom održavanja referenduma kada je prema podacima bivše katalonske vlade bilo ozlijeđeno 800 osoba.
Stranke za neovisnost Katalonije, koje imaju većinu mjesta u regionalnom parlamentu u Barceloni, počele su u ponedjeljak raditi na novom odabiru Carlesa Puigdemonta za predsjednika Katalonije premda je prošli mjesec taj pokušaj propao jer se on fizički nije mogao pojaviti u parlamentu u Barceloni a da ne bude uhićen. Vrhovni sud je tada odbio mogućnost da ga izaberu na daljinu.

„Pojavili su se novi elementi. Zahvaljujući njima vidjet ćemo kako izabrati Puigdemonta za predsjednika, ne simboličnog, već pravog“, rekla je Elsa Artadi, glasnogovornica formacije Zajedno za Kataloniju čiji je Puigdemont član. Ona je u razgovoru za katalonsku javnu televiziju TV3 rekla kako je Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda zatražio od Španjolske da „poduzme sve potrebne mjere kako bi Jordi Sánchez mogao koristiti svoja politička prava“.

Odluke tog odbora nemaju zakonsku snagu već samo savjetodavnu. Sánchez, također optužen za pobunu, odlukom španjolskog suda nije bio pušten iz pritvora pored Madrida na parlamentarnu sjednicu u Barcelonu gdje je bio kandidat za predsjednika vlade. On je postao kandidat nakon što Puigdemont nije mogao biti izabran. Nakon Sáncheza je pritvoren i treći kandidat Jordi Turull pa Katalonija u iduća dva mjeseca mora pronaći novog kandidata i izabrati ga ili će 5,5 milijuna Katalonaca na nove izbore.

„Predsjednik Puigdemont je naš kandidat i to je uvijek bio“, rekla je Artadi. Njenu inicijativu u ponedjeljak su podržale i preostale dvije stranke za nezavisnost, Katalonska republikanska ljevica (ERC) i antikapitalistički CUP. Razmišljaju o njegovom izboru na daljinu jer je Puigdemont sada uhićen čime mu je fizički onemogućeno da dođe osobno u parlament. Fizičko prisustvo je sudskom odlukom dosad bio uvjet da netko bude izrabran a Puigdemont je tada u Belgiji bio na slobodi. Predsjednik katalonskog parlamenta, zagovornik nezavisnosti Roger Torrent, poručio je da će razgovarati sa svim strankama. Pozvao je na stvaranje zajedničkog „fronta“ te najavio parlamentarnu sjednicu.

Njegovu izjavu je liderica oporbe Inés Arrimadas nazvala pristranom. „Tražit ćemo mišljenje Ustavnog suda jer predsjednik parlamenta drži govore kojima poziva na nepoštivanje sudskih odluka“, rekla je Arrimadas, članica stranke centra Građani. Ta stranka za cjelovitost Španjolske pojedinačno je osvojila najviše glasova na izborima u Kataloniji u prosincu ali nedovoljno da bi sastavila vladu. Tri stranke za nezavisnost imaju 70 od 135 mjesta u regionalnom parlamentu, dovoljno za izbor predsjednika vlade.

Potpredsjednica španjolske vlade Soraya Sáenz de Santamaría poručila je u ponedjeljak iz Madrida kako se „nitko ne može vječno smijati pravosuđu“. Uhićenje Puigdemonta u Njemačkoj nazvala je „dobrom viješću“.

„Predsjednik katalonskog parlamenta sada mora pronaći održivog kandidata“, poručila je Sáenz de Santamaría optuživši Torrentda da je „prešao granice svoje funkcije“. Njemačka vlada je, pak, poručila kako Puigdemontovo uhićenje na njenom tlu neće utjecati na dobre odnose sa Španjolskom.

„Španjolska je demokratska država. Ovaj sukob se treba riješiti temeljem španjolskog zakona“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert na konferenciji za medije u Berlinu. Izbjegao je reći zašto katalonskog lidera nisu uhitili u Finskoj, gdje je neposredno prije raspisivanja uhidbenog naloga održao predavanje na Sveučilištu u Helsinkiju, te u Danskoj čijom cestom je ušao u Njemačku. Španjolski mediji navode da je on uhićen nedugo nakon ulaska u Njemačku zahvaljujući suradnji španjolske tajne službe s njemačkom.

Puigdemontov odvjetnik Jaume Alonso-Cuevillas rekao je ponedjeljak na katalonskoj televiziji kako njegov klijent neće tražiti politički azil u Njemačkoj. Bivši 55-godišnji novinar vjerojatno ne bi imao znatniju potporu među njemačkim političarima koji su se dosad uglavnom izjašnjavali u korist španjolske vlade desnog centra.

Njemačka ministrica pravosuđa Katarina Barley rekla je u nedjelju navečer za televiziju ARD kako se temom izručenja trebaju baviti sudovi te da zasad ne vidi potrebu da se vlada uključi u to pitanje.

Španjolska vlada je preuzela direktno upravljanje nad Katalonijom nakon što je u parlamentu u Barceloni izglasana neovisnost te sazvala prijevremene izbore na kojima su u prosincu većinu mjesta osvojili pobornici neovisnosti. (Hina)