Marco Polo na aparatima: Znanstvenici istražuju porijeklo Kolumba. Je li i on bio Hrvat?

U tijeku je detaljno ispitivanje DNK-a kako bi se otkrilo podrijetlo slavnog istraživača Kristofora Kolumba. Znanstvenici se nadaju da će najnovijim napretkom u genetskoj tehnologiji napokon doći do odgovora o tome gdje su živjeli preci slavnog istraživača koji je Europljanima pomogao u otkrivanju Amerike.

Pročitajte i ovo SPASILA GA JEDNA STVAR Muškarac oslobođen nakon što je gotovo 40 godina nevin bio u zatvoru: "To što mu se dogodilo grozna je nepravda" Vrijedno najmanje milijun eura USPJEŠNA OPERACIJA Pronađeno pismo kojim je Kolumbo javio da je otkrio Ameriku

Ispitivanja se provode na Kolumbovim kostima na Sveučilištu u Granadi u Španjolskoj. Cilj im je utvrditi je li Kolumbo zaista rođen u talijanskoj Genovi, kako većina povjesničara vjeruje.

Dio povjesničara vjeruje pak da je Kolumbo podrijetlom iz Španjolske, Portugala, Poljske ili čak iz Hrvatske, piše Euronews.

José Antonio Lorente, profesor pravne i sudske medicine sa Sveučilišta u Granadi, jedan je od znanstvenika koji vode taj projekt.

"Sada imamo sekvenciranje sljedeće generacije s puno osjetljivijom tehnologijom. Na projektu je uključeno više forenzičara, objavljeno je mnogo radova koji daju korisne informacije o etničkom i zemljopisnom podrijetlu ljudi pa se nadamo da ćemo dobiti konkretne rezultate", kazao je Lorente.

Teorija o talijanskom podrijetlu najpoželjnija za povjesničare

Navodi da, iako je "teorija o talijanskom podrijetlu Kolumba najpoželjnija za povjesničare, ne mogu se isključiti i drugi mogući rezultati istraživanja koje je trenutačno u tijeku".

"Jasno je da postoje neke druge teorije, neke od njih vrlo su dosljedne, s vrlo logičnim obrazloženjem i dolaze s puno podataka. Pokušavamo ponuditi znanstvene podatke kako bi ih povjesničari mogli protumačiti na ispravan način", dodao je Lorente i naglasio da će genetske usporedbe s već identificiranim osobama dovesti do zaključka o tome kojem je regionalnom području pripadao Kolumbo.

"Tek počinjemo s ovim projektom, a veliki napredak očekujemo u sljedećih deset do petnaest godina", zaključio je Lorente.