Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon najavio je da summit treba mobilizirati politički zamah kako bi se 'ubrzao tempo pregovora i ojačala ambicija onoga što je ponuđeno' u međunarodnim klimatskim pregovorima, te ponovio poziv svjetskim vladama da se 'zapečati dogovor' o ambicioznom novom sporazumu o ograničenju emisije plinova staklenika, u prosincu na UN-ovoj konferenciji u Kopenhagenu.
Pročitajte i ovo
Najveći svjetski zagađivači
Oko 100 šefova država ili vlada sudjelovat će na otvaranju summita i na kasnijim raspravama na okruglim stolovima, no svi sudionici kao ključne očekuju govore Baracka Obama i Hu Jintaa, predsjednika SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih zagađivača, od čije spremnosti na smanjenje emisije plinova staklenika ovisi uspjeh Kopenhagena. 'Svijet je stvarno uzbuđen zbog Obamine spremnosti da se angažira na toj temi, da je uzme ozbiljno i pokaže vodstvo u ostvarivanju rezultata u Kopenhagenu. Sada on treba to provesti u djelo", izjavio je Yvo de Boer, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama. 'Kada Obama danas stane za govornicu, on mora potvrditi svoja obećanja iz kampanje da će se boriti protiv globalnog zatopljenja, posebno interesa da SAD vrati vodeću ulogu u Kopenhagenu', kazao je De Boer.
Jesu li SAD spremne na zaokret?
Međutim, europski čelnici izražavaju sve veću zabrinutost zbog stajališta SAD-a u međunarodnim pregovorima s ciljem postizanja globalnog sporazuma u Kopenhagenu, navodi u ponedjeljak The New York Times. Dužnosnici nekoliko europskih država upozorili su na nedostatak političke volje SAD-a da se na odgovarajući način obrati pitanju klimatskih promjena. Američko odbijanje da se prihvati svaki sporazum koji bi tražio pravno obvezujuće i međunarodno provedive ciljeve za smanjenje emisije plinova staklenika, mogao bi ugroziti proces iz Kopenhagena, kazali su oni, dodaje NY Times. Obamina administracija nastoji zadovoljiti europske zahtjeve za čvrstim ciljevima i programima, te istodobno uvjeriti Senat da neće prihvatiti sustav koji nameće visoku ekonomsku cijenu SAD-a, a koju ne dijele zemlje u razvoju poput Kine i Indije.
Globalni klimatski sporazum
Cilj pregovora u Kopenhagenu je globalni klimatski sporazum koji će zamjeniti Protokol iz Kyota iz 1997., na kraju 2012. godine kada mu ističe razdoblje važenja. Očekuje se da će kineski predsjednik Hu Jintao u svom nastupu izraziti predanost Kine za ograniči uporabu fosilnih goriva, ali da neće prihvatiti bilo kakve apsolutne kvote na emisiju plinova staklenika. Očekuje se da će u govoru u UN-u, Hu reći da će Kina uključiti tzv. ciljeve inteziteta fosilnih goriva u idući petogodišnji gospodarski plan za 2011.-2015. godinu, piše The Wall Street Journal. To obećanje može pomoći Kini da preuzme jednu od vodećih uloga u svjetskoj klimatskoj raspravi, ali Kina će obećati samo smanjenje potrošnje goriva po po jedinici proizvedene robe, a ne da će smanjiti ukupnu emisiju plinova, dodaje list. To možda neće zadovoljiti američke zastupnike, od kojih aktivisti traže da dobiju ustupke u sporazumu koji u prosincu treba biti postignut u Kopenhagenu. Administracije Billa Clintona je 1997. prihvatila Protokol iz Kyota, ali ga je Senat odbacio i SAD ga nikada nije ratificirao, pa je jasno o kakvim se velikim ulozima radi u završnoj fazu pregovora o novom globalnom klimatskom sporazumu. (Hina)
