Dalekometni raketni sustavi koji mogu preletjeti tajvanski tjesnac dio su arsenala s kojim sve robusnija kineska sila vježba opsadu otoka od 24 milijuna ljudi. Tajvanska obrana primijetila je 11 kineskih brodova oko otoka, a samo danas oblijetalo ga je i 70-ak neprijateljskih aviona.
"Kao prvo, pitanje Tajvana nije pitanje demokracije, nego kineskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Tajvan je neodvojivi dio Kine", rekla je Mao Ning, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Komunistička vlast sa sjedištem u Pekingu zaziva povratak Tajvana matici kao samorazumljivu stvar, iako ga ne kontrolira još od Građanskog rata 1949. U gotovo 75 godina paralelne stvarnosti Kina se razvijala kao diktatura, dok je Tajvan dospio u vrh svjetskih lista najfunkcionalnijih demokracija.
Pročitajte i ovo
"I da nas napadnu, nemamo kamo pobjeći. Vidjet ćemo što donosi budućnost, pa ćemo onda donositi odluke", poručio je građevinski radnik Michael Chuang.
"Naravno da se pribojavam. Gledajte, nalazimo se na Trgu slobode. Nadam se da ću ostati slobodan, da mogu raditi ono što želim i govoriti ono što želim", dodao je jedan student.
Kineski BDP po glavi stanovnika kreće se oko 70. mjesta, slično primjerice, srbijanskom. Tajvanski je među 15 najviših na svijetu, između Austrije i Nizozemske.
Posljednjih godina suočavamo se sa širenjem autoritarizma. Suradnja između demokratskih država postala je još važnija. Nastavit ćemo suradnju s SAD-om i zemljama sličnog svjetonazora, jasno je poručila predsjednica Tajvana, Tsai Ing-wen.
Dosad su glavni jamac kineskog oklijevanja da napadne Tajvan bile Sjedinjene Američke Države. No, nakon političkog usisavanja Hong Konga, vlada najmnogoljdnije zemlje svijeta jača armiju i sve otvorenije najavljuje pokušaj okupacije Tajvana. SAD pak obećava da će braniti Tajvan i suprotstaviti se širenju kineske dominacije u Tihom oceanu.
Pročitajte i ovo
"Kao čelnik kongresnog odbora za vanjske poslove potpisujem svaku prodaju oružja u inozemstvo, uključujući i oružje za Tajvan. I obećavam vam, gospođo predsjednice, da ćemo to oružje i dostaviti", rekao je Michael McCaul, čelnik Odbora za vanjske poslove Kongresa.
Zbog sve lošijih odnosa između SAD-a i Kine, zemlje srednje i istočne Azije počinju ulagati u vojsku. Japan polako napušta mirotvoračku politiku. Vojne potencijale razvijaju i Malezija, Indija, Vijetnam i drugi. Nakon desetljeća razvijanja indopacifičke regije kroz trgovinu počela je utrka u naoružavanju. Prema New York Timesu najznačajnija od 2. svjetskog rata.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
