Jeste li ikad čuli za disprozij? Osim ako niste bili lumen za kemiju, na periodnom sustavu elemenata niste išli baš skroz do kemijskog broja 66 gdje se nalazi disprozij. Njegov naziv dolazi od grčke riječi dysprositos, što znači "teško se dobiva", a što je prigodno značenje za sve minerale o kojima ćemo više u nastavku teksta.
zločin u dalmaciji
Muškarac ubio ženu pa počinio samoubojstvo
Važan je oprez
Već troje ljudi završilo u bolnici, pronađena i mrtva krava od 500 kila: "Ako se to dogodi, u roku od sat vremena morate biti u bolnici"
TRAGEDIJA U TAJLANDU
Zrakoplov pao u more: Otkriveno tko su poginuli
Ali, kad smo već počeli o disproziju, ajmo prvo o njemu. Ako vaš električni motor mora raditi na visokim temperaturama, a većina ih mora, trebate magnete od neodimija napunjene disprozijem. Nemate disprozija? Nemate temperaturne stabilnosti. Ako nje nemate, ne mogu funkcionirati motori u vašem borbenom avionu F-35, a ni u vašem električnom Ford Mustangu.
Disprozij
Foto:
Wikipedia
Kina kontrolira sav disprozij u svijetu i ne postoji nikakav čarobni rudnik u Wyomingu, a ni Quebecu koji će SAD-u zamijeniti kinesku robu. A to je samo jedan kritični mineral, piše portal Cleantechnica.
Uzmimo npr. volfram, metal koji metke čini metcima jer bez njega nemaju čvrstinu da propucaju išta tvrđe od gumenog bombona. SAD nije proizveo volfram još od Obaminih dana, a Kina sjedi na 80 posto svjetske proizvodnje. Da, mogli biste pokušati s Vijetnamom ili Portugalom, ali čekat ćete godinama na narudžbu i platiti trostruko.
Volfram nije samo u municiji nego i u čipovima, CNC strojevima te u metalnim slitinama koje se koriste u svemu – od mlaznih motora do opreme za duboko bušenje.
Volfram
Foto:
Wikipedia
I nije stvar u tome da je Kina zabranila izvoz tih rijetkih sirovina, jer zabrana je tako ružna riječ, nego je samo uvela licence za izvoz. Te licence daju Pekingu kontrolu ne samo nad time kamo ti materijali idu već i nad time koliko brzo idu, u kojoj količini i kojim politički pogodnim kupcima. Dakle, nikoga oni ne odbijaju, nego samo kažu "možda kasnije".
I kad gledamo disprozij ili volfram, nije njih Kina slučajno stavila iza licenci ili ciljala jedan sektor. Ne, Kina je ciljala kompletnu industrijsku bazu velike države koja pokušava proizvodnju svega vratiti natrag u svoju zemlju.
Još rijetkih minerala
Terbij, disprozijev susjed iz periodnog sustava na broju 65, također je licenciran. Želite visokoučinkovite motore u svojim električnim vozilima i vjetroturbinama na moru? Želite naočale za noćno gledanje, sonarne sustave ili magnetostriktivne aktuatore? Trebat će vam terbij. Poput disprozija, terbij dolazi gotovo isključivo s kineskog tla, obrađuje se u kineskim postrojenjima, a licenciraju ga kineski birokrati s dobrim osjećajem za geopolitičku moć.
Terbij
Foto:
Wikipedia
Indij je tiša žrtva kineskog licenciranja, ali ništa manje kritična. To je prozirni vodič koji čini da vaši zasloni svijetle, vaša optička vlakna komuniciraju, a vaše laserske diode zapravo gore. Bez indija, zasloni osjetljivi na dodir postaju utezi za papir, a 5G bazne stanice počinju izgledati poput 3G nostalgičnih kutija. SAD nema domaću proizvodnju, a dok Kanada, Južna Koreja i Japan proizvode nešto, globalno tržište i dalje se vrti oko kineske ponude. Pokušajte pojačati svoju tvornicu poluvodiča ili solarnu elektranu kada je vaš izvor indija upravo presušio.
Indij
Foto:
Wikipedia
A tu je i itrij. Element koji je toliko opskuran da zvuči kao tipfeler, ali bez kojeg premazi visokotemperaturnih mlaznih motora ne rade, visokofrekventni radarski sustavi se ne podešavaju, a precizni laseri ne usmjeravaju. Itrij je ono što čini YAG lasere mogućima, a to je također ono što omogućuje toplinske zaštitne premaze na turbinskim lopaticama kako bi spriječili topljenje vaših zrakoplovnih motora tijekom leta. Nema YAG lasera, laserskih označivača ciljeva, LASIK skidanja dioptrije, graviranja ili spektroskopije. Ako vaša vojska voli letjeti, voli itrij. Ako volite pristupačne letove, volite i itrij. I pogodite tko ima gotovo monopol na njegovu preradu? Opet Kina.
Itrij
Foto:
Wikipedia
Bez svega ovog američki projektili padat će ondje gdje ne trebaju. Američki zakon o čipovima, koji je proizvodnju čipova trebao vratiti u SAD, bit će mrtvo slovo na papiru jer neće biti kritičnih minerala. Širenja 5G ili nove 6G infrastrukture neće biti bez ovog što Kina drži u šaci. Zelena tranzicija neće se dogoditi jer neće biti minerala za proizvodnju vjetroturbina, solarnih panela i električnih automobila.
Donald Trump
Foto:
Afp
Nije još prekasno za SAD. Donald Trump treba odustati od kobnih tarifa te se okrenuti trgovinskim dogovorima po kojima je SAD bio poznat. Osim toga, demokrati i republikanci trebaju se dogovoriti o 20-godišnjoj strategiji ulaganja u iskopavanje i rafiniranje kritičnih minerala u SAD-u i u savezničkim zemljama kako bi se smanjila ovisnost o Kini. To će i koštati, a za sve treba zainteresirati i dečke s Wall Streeta, koji ne razmišljaju 20 godina unaprijed nego samo do idućeg kvartala.