"Sada je samo pitanje dana kad će se i preostala dvojica naći u Hagu. U ovoj situaciji najvažniji je Ratko Mladić. Sada, kad je uhićen najvažniji haški bjegunac Radovan Karadžić, bit će teško bilo kome iz međunarodne ili domaće javnosti reći da Srbija ne želi surađivati s Haškim sudom", kazao je Ignjatović beogradskom dnevniku "Danas" od subote.
Pročitajte i ovo
Neimenovani izvor tog lista tvrdi da je Karadžićevo uhićenje, zapravo, uvod u uhićenje Mladića, kao i to da postoje informacije da su Stojan Župljanin, Radovan Karadžić i Ratko Mladić bili vezani s istom skupinom ljudi. Pri tome je ključni trenutak bilo uhićenje Župljanina 11. lipnja ove godine, jer je upravo njegovo uhićenje otkrilo, odnosno upotpunilo sliku sigurnosnih službi o mreži Mladićevih pomagača.
>> Karadžićev odvjetnik podnio žalbu na odluku o izručenju Haagu
"Večernje novosti", međutim, donose razgovor s Draganom Karadžićem, sinom rođenog brata haškog optuženika Luke Karadžića, koji javno priznaje da je pomagao svom stricu Radovanu i tvrdi da je on bio jedini njegov pomagač.
Po njegovim tvrdnjama, Radovan Karadžić se sve vrijeme skrivao u Beogradu i "u drugim dijelovima nekadašnje Jugoslavije", nije imao putovnicu i "nikada nije izišao iz zemlje", a u javnosti se pojavljuje tek prije godinu i pol dana; dotad se u Beogradu skrivao u nekoliko stanova.
Dragan Karadžić, dodaje da njegov stric nije očekivao uhićenje, ne zato što je vjerovao da ga srbijanske vlasti neće uhititi i da će poštivati dogovor s Richardom Hoolbrukeom , već "zato što je bio uvjeren da se dobro sakrio iza novog lika". Kad se počeo baviti alternativnom medicinom "to mu je donijelo neku radost i unijelo smisao u dotad potpuno usamljenički život".
Dragan Karadžić tvrdi da je sa stricem komunicirao mobilnim telefonom, koji je nađen u trenutku njegovog uhićenja i kojega mu je policija potom predala.
"Večernje novosti", pozivajući se na "neslužbene informacije", pišu da je haški bjegunac Karadžić, osim osobne iskaznice na ime Dragana Dabića iz Rume, imao i tekući račun preko kojega je primao honorare ili "možda" novac od pomagača u jednoj banci. Ta banka listu nije ni potvrdila, niti opovrgla tu tvrdnju, s objašnjenjem da je zakonom obvezna pružiti "punu zaštitu povjerljivosti podataka i nije u mogućnosti javnosti pružiti informaciju o podacima koji se smatraju bankarskom tajnom".
