Zapadu skloni Juščenko u stalnom je sukobu s Viktorom Janukovičem, čovjekom kojega je pobijedio na predsjedničkim izborima 2004. nakon masovnih prosvjeda zbog lažiranja rezultata izbora u korist proruski usmjerenog Janukoviča, poznatih kao Narančasta revolucija.
Pročitajte i ovo
Janukovič je tad otišao u oporbu iz koje je izašao prošle godine, kao predvodnik proruskih snaga koje su odnijele većinu na parlamentarnim izborima. Iako nerado, Juščenko ga je morao imenovati predsjednikom ukrajinske vlade i otad traje njihov sukob.
Neposredan povod dodatnom zaoštravanju odnosa je prebjeg već desetak parlamentarnih zastupnika iz bloka sklonog Juščenku u suprotni tabor, što je suprotno Ustavu koji predviđa da u političke koalicije mogu ulaziti isključivo stranke, a ne zastupnici pojedinačno ili u manjim skupinama. U Ukrajini je već napravljen prijedlog zakona prema kojem
zastupnici moraju ostati u stranci na čijoj su listi izabrani, pa je Juščenko od parlamenta zatražio da ga odobri.
Mogući je problem za Juščenka, kojem su predsjedničke ovlasti već ionako bitno smanjene ustavnom reformom od prošle godine, u tome što proruski blok sad ima 260 zastupnika, od ukupno 450 koliko ih ima u ukrajinskom parlamentu, pa mu nedostaje još 40 zastupnika za
dvotrećinsku većinu, kojom bi dobio praktično apsolutnu vlast i mogućnost mijenjanja Ustava i odbacivanja predsjedničkog veta.
Zato je Juščenko već u četvrtak dao do znanja da zbog protuzakonitog djelovanja proruskih snaga razmatra mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora, na kojima bi Ukrajinci iskazali što stvarno žele, a u subotu je to izravno rekao.
- Ako se djelovanje parlamentarne većine ne vrati u ustavne okvire, potpisat ću ukaz o raspuštanju parlamenta, rekao je Juščenko na kongresu svoje stranke Naša Ukrajina, što su delegati popratili uzvicima oduševljenja i pljeskom.
Također je nabrojao niz preduvjeta nužnih za postizanje kompromisa s parlamentarnom većinom, među kojima i usvajanje zakona koji bi prorusku koaliciju primorao na potporu prozapadnoj politici predsjednika države i poštivanje demokratskih standarda, sukladno zaključcima memoranduma koji su dvije suprotstavljene strane
zaključile u kolovozu prošle godine, kad je Janukovič imenovan premijerom, ali koji se nikad nije poštivao.
Moguća odluka o raspuštanju parlamenta i raspisivanju novih izbora bila bi najteža za Juščenka otkako je na položaju predsjednika i mogla bi imati najdalekosežnije posljedice.
Prije svega je riječ o tome da bi takvu odluku proruske snage mogle ne priznati, što bi moglo dovesti do nestabilnosti i kaosa u Ukraijini i ponovno na površinu izvući podjelu zemlje između istoka i zapada, zbog koje se ta zemlja godovo raskolila na dva dijela tijekom Naranđaste revolucije.
Usto, Juščenko bi odlukom o prijevremenim izborima mogao riskirati još lošiji ishod po svoju političku opciju od sadašnjeg, jer posljednja ispitivanja javnog mnijenja ne ukazuju na činjenicu da bi izborni pobjednik bila prozapadna opcija. Rezultati ankete objavljene prošlog tjedna pokazali su da najveću podršku trenutačno dobiva Janukovičeva Stranka regija s 18 posto glasova birača. Na drugom je mjestu oporbeni blok koji predvodi nekadašnja premijerka i bivša
bliska Juščenkova saveznica Julija Timošenko s 15 posto glasova, a tek na trećem Juščenkova Naša Ukrajina sa 7 posto biračke potpore.
Na objavu Juščenkove namjere raspisivanja novih izbora, na središnjem su se trgu u Kijevu počeli okupljati pristalice Janukovičevog bloka kako bi se javnim prosvjedom usprotivili toj zamisli, a samo nekoliko stotina metara dalje, odvojeni policajcima na konjima, okupljaju se pristaše ukrajinske oporbe koja već dugo zahtijeva nove izbore.
