JESTE LI SKLONI HALUCINACIJAMA Što vi vidite na ovoj slici?

Što vidite na priloženoj crno bijeloj fotografiji? Pokušajte joj dati smisao, a potom provjerite drugu fotografiju u priloženoj galeriji i dobit ćete odgovor. Ovisno o onome što se mislili da se nalazi na crno bijeloj slici, znanstvenici s Cambridgea koji su provodili istraživanje o halucinacijama, daju dolje navedeno objašnjenje.

Pročitajte i ovo U Dnevniku Nove TV Ne propustite posljednje i najrelevantnije predizborno istraživanje Pomoći će u istraživanjima Znanstvenici razvili PRVI mini mozak!

Znanstvenici vjeruju da bi upravo ta sposobnost davanja smisla bezličnim mrljama mogla pomoći objasniti zašto su neki ljudi skloni haluciniranju, koje se često povezuje s psihotičnim poremećajima, piše Daily Mail.

Znanstvenici smatraju da bi halucinacije mogle biti uzrokovane prirodnim procesima koje mozak koristi kako bi dao smisao svijetu te da ih svatko od nas iskusi u jednom trenutku.

Mozak može stvoriti slike i zvukove koji ne postoje, navikom predviđanja onoga što očekuje da će iskustiti, popunjavajući rupe u stvarnosti, pokazali su istraživači Sveučilišta Cardiff i Cambridge.

ZNANSTVENICI OZBILJNO RAZMIŠLJAJU Je li svijet u kojem živimo lažan?

Ljudi s mentalnim bolestima osjećaju psihozu, koja je ponekad strašan gubitak kontakta sa stvarnosti, pri kojoj ljudi mogu vidjeti, osjetiti, mirisati i kušati stvari koje zapravo ne postoje, što se naziva halucinacija.

Većina nas je iskusila blage halucinacije, kada smo mislili da smo vidjeli ili čuli nešto čega zapravo nije bilo.

Istraživana je ideja da se halucinacije pojavljuju zbog pojačavanja naših normalnih tendencija da interpretiramo svijet oko nas na način da koristimo prijašnje znanje i predikcije.

Znanstvenici su radili 18 sati s 18 volontera koji su bili upućeni na zdravstvenu službu koju vodi NHS Cambridgeshire i Peterborough Foundation Trust. Ispitali su kako su ovi ljudi, sa skupinom 16 zdravih volontera – bili u mogućnosti koristiti predikcije kako bi dobili smisao iz dvosmislene, nepotpune crno-bijele slike.

Od njih je zatraženo da gledaju slike i kažu nalazi li se na slici osoba ili ne. Isprva, svi su smatrali da je zadatak težak, ali potom im je pokazana serija slika u boji iz koje su nastale prethodno prikazane apstraktne crno bijele slike.

Ljudi s ranim znakovima psihoze, imali su bolje rezultate od zdrave skupine. Rezultat sugerira da su se ljudi iz kliničke grupe čvrsto oslanjali na informacije koje su im dane kako bi nejasne slike dobile smisao.

Kako bismo dali smisao našem okruženju, koristimo prihvatljive informacije o svijetu oko nas, kao što je naša lokacija, ali kada to nije moguće, moramo interpretirati potencijalno dvosmislene i nepotpune informacije koje nam pružaju naši osjeti.

Mozak kombinira ovu zagonetnu informaciju s prethodnim znanjem okoline kako bi situaciji dao smisao. 'Vid je konstruktivan proces, drugim riječima, naš mozak izmišlja svijet koji vidimo', rekao je dr. Christoph Teufel iz Škole za psihologiju na Sveučilištu Cardiff.

'Ono popunjava praznine, ignorira stvari koje se baš ne podudaraju i predstavlja nam sliku svijeta koja je uređena i napravljena na način da se uklapa u ono što očekujemo', dodaje.

'Imati mozak koji predviđa je veoma korisno, on je efikasan i vješt u stvaranju koherentne slike u dvosmislenom i kompleksnom svijetu.

'Ali to također znači da nismo daleko od poimanja stvari koje nisu stvarno tu, odnosno halucinacije. Zapravo, u posljednjim godinama shvatili smo da takva izmjenjena uočljiva iskustva nisu ograničena na ljude s mentalnih bolestima. One su relativno česte, u blažem obliku, diljem populacije. Mnogi od nas će vidjeti ili čuti stvari kojih zapravo nema', rekao je Teufel.

Smtara se da su, budući da halucinacije mogu doći iz većeg nastojanja da nametnemo svoje predikcije svijetu, ljudi koji su skloni tome da vide stvari kojih nema, bolji u identificiranju jasnih prizora na apstraktnim slikama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook