O tome je Janša u nedjelju postigao načelnu suglasnost s
hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, najavivši tom prigodom da će o razgovoru s hrvatskim sugovornikom informirati stranke i nastojati dobiti njihovu što širu potporu.
Izboru ICJ-a kao tijela pred kojim bi se rješavao spor na morskoj
granici i sporne točke na kopnenoj granici kao previše rizičnom za Sloveniju suprotstavile su se dvije oporbene stranke - liberalni demokrati (LDS) i Nacionalna stranka (SNS), ali i Slovenska pučka stranka (SLS) koja čini dio Janšine vladajuće koalicije desnog centra.
- Slovenska politika ostaje prilično jedinstvena u okvirima koje smo već definirali na prijašnjem sastanku stranaka. To znači da je Slovenija na graničnim točkama gdje ne postoji suglasnost spremna na posredovanje treće strane, rekao je Janša nakon gotovo četverosatnog sastanka, ne spominjući izrijekom rješenje spora preko ICJ-a.
Dodao je da je stranačke lidere upoznao sa sadržajem svojih razgovora sa Sanaderom te "varijantama i raspoloživim mogućnostima u budućnosti".
- U vezi s time postigli smo visok stupanj suglasnosti, ne potpunu suglasnost, ali dovoljno visoku da nastavimo s određenim aktivnostima, rekao je Janša, dodajući da će na slovenskoj strani u vezi s mogućnošću rješavanja spora u Haagu odvijati proces "raščišćavanja" nejasnih stvari, ali da je većinska odluka u Sloveniji da se započeti proces nastavi.
Na pitanje prihvaća li slovenska politika iznošenje spora pred sudom
u Den Haagu, Janša je rekao da to ostaje realna opcija, ali pod tri
uvjeta koja su iznesena već na prvom sastanku stranaka.
Po njegovim se riječima uvjeti sastoje u odlučivanju o spornim
točkama na cijeloj granici, priznavanju stanja na dan osamostaljenja
dviju država, te pregovaračkom okviru koji mora definirati mnoge
pojedinosti o načinu rješavanja spora, o čemu će se morati izjasniti i
parlament.
"Tek na toj osnovi moguće je sporno pitanje prepustiti Haagu", rekao
je Janša.
Objasnio je da nisu točne teze koje se pojavljuju u Sloveniji da sud
u Haagu donosi presude samo temeljem međunarodnog prava i bez
priznavanja "načela pravičnosti", dodajući da je u pravorijecima tog
suda u sporovima o granici između Kanade i SAD-a, te o morskoj granici
između Danske, Nizozemske i Njemačke priznato i to načelo.
Odgovarajući na pitanja novinara, Janša je rekao da ostaje načelni
dogovor sa Sanaderom da se uz izuzetak granice ostala pitanja
rješavaju bilateralno, a što se tiče ekološko-ribolovnog pojasa u
Jadranu (ZERP-a) Janša je rekao da se dvojba može li se on primijeniti
i na članice EU-a rješava "u širem okviru".
"U tome je bitna Europska unija", rekao je Janša.
Predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor, koji je
na čelu najjače oporbene stranke, izjavio je nakon sastanka s Janšom
da Janša ima mandat za pregovore s Hrvatskom, ali je bio vrlo
rezerviran u pogledu mogućnosti da o graničnom sporu presuđuje ICJ.
Pahor je rekao da Janšu ne želi kritizirati u javnosti i da otvoreni
način rješavanja spora ima i svoje rizike za Sloveniju koja želi dobar
ishod, ali da je zadovoljan što su u taj proces sada uneseni
"osigurači" jer će se konzultirati domaći pravni stručnjaci, a
nastavit će se i konzultacije s političkim strankama prije svakog
novog koraka.
