'Nismo sami'. Ili ipak jesmo?


Dok je jednima fotografija kamena s Marsa samo kamen na Marsu, i eventualno bi se zapitali od čega se sastoji i je li jednak kamenju na našem planetu, drugi bi u njemu vidjeli znakove života. To viđamo već mjesecima, a najviše bure redom izazovu fotografije koje robot NASA-e snimi tijekom istraživanja njegove površine.

Vezani članci Slika nije dostupna Anonymousi tvrde: NASA će uskoro potvrditi postojanje izvanzemaljaca Slika nije dostupna "Ne moramo ići nigdje, izvanzemaljci su nam pred nosom"

Osim što je donedavno tražiteljima vanzemaljskog u centru pažnje bila navodna žena s dugom kosom koja hoda po površini Marsa, bilo je tu i drugih pojava čije bi se navodno 'otkriće' proširilo internetom brzinom paljenja računala. Tako bi se oni koji bi vidjeli oblik života u tim fotografijama redovito slagali kako primjerice vide malog vanzemaljca i dokaz života, iako se time naravno bave stručnjaci u brojnim istraživačkim centrima.

CNN podsjeća i na slučaj u kojem su neki pobornici ideje o vanzemaljskom na Marsu vidjeli i oblik američkog predsjednika Baracka Obame.

SVI SE PITAJU Što je to na fotografiji s Marsa?

'OVO JE DOKAZ' Dugokosa žena uhvaćena u šetnji Marsom?

Huffington Post je još ranije razgovarao s dr. Seth Shostakom, astronomom i direktorom Centra za istraživanje SETI, koji je rekao da je u takvim uočavanjima najviše presudan mozak, a ne toliko oči promatrača.

'Ljudski mozak je sposoban u nepoznatome tražiti poznate oblike. To je sposobnost uz pomoć koje su naši pretci preživljavali potencijalne napade predatora, ali nije baš koristan talent u lovu na izvanzemaljski život', dodao je. 'Ljudski mozak 'programiran' je da traži poznate puteve, oblike i značaj, pa čak i lica u slikama. Taj fenomen inače se zove pareidolija.'

Jedan znanstvenik Međunarodne svemirske postaje rekao je za CNN kako razlog što ljudi sve češće vide određene oblike na fotografijama, leži u opremi koja ih snima.

'Imamo HD kamere u boji na vozilima koja fotografiraju površinu Marsa i daleko premašuju svu opremu koju smo prije slali na planet', objašnjava znanstvenik Ashwin Vasavada, i dodaje da ljudi ako bilo što uoče to obično zumiraju, i onda dobiju još 'mutniju' verziju nečega za što pretpostavljaju da vide, čime samo prošire cijelu priču s više detalja.

Također se pozvao na pareidoliju u kojoj ljudski mozak traži poznate oblike u nepoznatome. Zaključuje i kako nema grupe koja bi bila sretnija da vidi dokaz života na dugo proučavanom Marsu, od najmanje 500 znanstvenika diljem svijeta koji rade na tim snimkama. Vasavadu zapravo najviše začuđuje jedna stvar, a to je što na fotografijama nema baš ničeg čudnog.

'Nakon tisuća fotografija, najviše me fascinira to što me on jako podsjeća na Zemlju', rekao je i usporedio to s pustinjama koje zapravo jako nalikuju dijelovima površine Marsa, što ga oduševljava.

'Znanstvenici neprestano rade na tome da odgovore na mnoga pitanja koja su nam još uvijek nepoznanica. To će nažalost biti puno teži zadatak od priviđanja oblika na fotografijama', zaključuje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju