Hrvatsko stočarstvo na koljenima: Očekuje se dodatni pad proizvodnje

Glavni uzrok pada proizvodnje mesa je nekonkurentnost. Naši proizvođači europskima ne mogu konkurirati niti količinama, niti cijenom. Proizvodnja je u Hrvatskoj skupa. Skup je repromaterijal, skupa je stočna hrana. Naša država nije ništa naučila od zemalja koje su u Uniju ušle prije nas. U novim članicama poput Slovenije, Mađarske, Češke, Poljske proizvodnja mesa smanjila se za 30 posto, dok se u isto vrijeme u starim članicama Unije povećala za 10-ak posto.

Pročitajte i ovo VAŽNA INFORMACIJA Dogovoreno što će biti s cijenama smještaja i hrane za studente Ministarstvo demantira Njihov uvoz u Hrvatsku je eksplodirao: "Sustavno čiste prostor za..."

tri vijesti o kojima se priča Uključena i prijateljica Užas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao Kriva procjena Katastrofa tijekom kontrolirane eksplozije zaostale bombe: "Neki će morati Božić slaviti negdje drugdje" bolna odluka kijeva Ukrajina pristala odreći se Donbasa? Stigle reakcije iz Moskve i Kijeva

Uzgajivač goveda Ivo Kovačević strahuje od konkurencije iz Europske unije. 'Ne možemo mi konkurirati tome jer naš repromaterijal je puno skuplji. Vidi pošto je kukuruz, pošto je smjesa, pošto je hrana, gnojivo, herbicidi i dalje. Mi ne vjerujemo da možemo konkurirati', rekao je Kovačević.

>> Cijene i dalje rastu: Povrće gotovo skuplje od mesa!

Dok u stajama još uvijek ima goveda, svinjci su već sad prazni. Uvoz je bacio na koljena hrvatsko svinjogojstvo. Ulaskom u Europsku uniju očekuje se dodatno smanjenje proizvodnje mesa za 30 posto. Slično se dogodilo Slovencima, Česima, Slovacima.

'Ne vidim ja tu budućnost. I u EU ne vjerujem da ćemo moći opstati', rekao je Kovačević. Nekonkurentnosti hrvatskih stočara svjestan je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. 'To nije posljedica unazad par mjeseci ili unazad godinu dana, nego u nekretanju u reforme na vrijeme', rekao je Jakovina.

Konkurirati jednoj Danskoj s 25 milijuna tovljenika Hrvatska ne može. No, može Europi ponuditi ono što samo ona ima. Autohtone pasmine poput crne slavonske svinje. 'Ljudi se varaju ako misle držati krmače crne slavonske svinje i živjeti od prodaje prasaca. Vi jednostavno morate finalizirati proizvod. Znači, razgovaramo o preradi mesa', kaže Dominik Knežević, uzgajivač crne slavonske svinje.

Kulen od crne slavonske svinje mogao bi biti tražena roba na tržištu Europske unije, baš kao i pršut od crne španjolske svinje. 'To je najskuplji pršut na svijetu. Zove se pata negra ili crni papak. To je kilogram negdje oko 150 eura', rekao je dr. Vladimir Margeta, Poljoprivredni fakultet Osijek.

Nije dovoljno proizvesti dobar proizvod. Jednako važno je znati ga prodati. Naši će uzgajivači to postići samo udruživanjem. Već sada je jasno da će veliko europsko tržište od 500 milijuna stanovnika za mnoge ostati nedostižno. No, tragično je što je Slavoniji nedostižna i Dalmacija. Dok u Slavoniji farme propadaju milijuni turista na moru jedu uvoznu hranu. Prošle godine oko 80 posto namirnica na tanjuru jednoga gosta bilo je iz uvoza.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook