Grci i Talijani grcaju u dugovima, ni Francuzima se ne piše dobro

Ta je odlučna poruka Marija Draghija, predsjednika Europske centralne banke, odmah izazvala rast eura u odnosu na dolar, i dolazi u trenutku ponovnog strahovanja oko budućnosti Grčke. Novca imaju još za mjesec dana, a upitna je sljedeća rata pomoći.

Pročitajte i ovo 16. godišnjica FOTO/VIDEO Sukobi na ulicama glavnog grčkog grada: Tisuće ljudi marširale u spomen tinejdžera kojeg je ubila policija Stigla i reakcija WHO-a Uzbuna kod susjeda: Zbog nepoznate bolesti koja je ubila više od stotinu ljudi provjeravaju se granice

Prvi put nakon tri godine, predsjednik Europske komisije stigao je u Atenu. Grci su već duže zamjerali dužnosnicima iz Bruxellesa da vole pričati o njima, ali ne i s njima. Sad će Emanuel Barroso iz prve ruke moći saznati provodi li Atena obećane reforme i rezove.

>> Opet u problemima: Grčka traži izmjene dogovorenih reformi

'Ovaj će posjet stvoriti dodatan pritisak na Vladu da vrlo brzo počne s potrebnim reformama', rekao je Theodore Krintas, direktor u osiguranju. Ako ih ne provode, Grci će ostati bez novca. Na jesen im treba stići nova rata pomoći, od 31, 5 milijardi eura. Bez tog novca nema se za plaće, ni mirovine. A građanima više nemaju gdje uzeti.

'Prošle godine imao sam tisuću i pol eura povrata poreza. Ove godine moji su se prihodi prepolovili, a ja moram još platiti dvije i pol tisuće eura poreza. Dosegnuli smo krajnje granice. Nema vizije. Nema svjetla na kraju tunela', kaže Yannis Hatzisalatas, inspektor taksi službi.

Država reže i rasprodaje. Stranih investicija nema. Prema prognozama gospodarstvo će potonuti još sedam posto. 'Reforme i promjene koje obećava grčka Vlada su odgođene, i stvari se mijenjaju vrlo, vrlo sporo. Jedino što se događa brzo su rezovi plaća, mirovina', rekao je Manos Matsaganis, s Ekonomskog fakulteta u Ateni.

Režu i Talijani, ni Francuzima se ne piše dobro!

Općine na jugu Italije na rubu su bankrota. Prosvjeduju i umirovljenici, a privatne ljekarne zatvorile su svoja vrata. Vlada im smanjuje zaradu, osiguravajući državi veće popuste pri nabavi lijekova.

'Ne može se ovako, ne može se prema nama odnositi kao da smo benzinske postaje. Kada Vlada treba novac, podiže cijenu benzina. U našem slučaju reže dobit ljekarni koja im je potrebna za preživljavanje, ne za zaradu, nego isplatu plaća i nabavu lijekova', rekao je Franco Caprino, iz Udruge privatnih ljekarni. Ni Francuzima se ne piše dobro. Nezaposlenost je najveća u posljednjih 13 godina. Na burzi je gotovo tri milijuna ljudi. 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.