Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak u intervjuu za austrijsli list Die Presse da Hrvatska neće poput Mađarske podizati ogradu prema Srbiji kako bi se obranila od izbjeglica, upozorila je na rast ruskog utjecaja te rekla kako smatra da Hrvatska nije mala zemlja.


"Mislim da Hrvatska nije mala zemlja", rekla je hrvatska predsjednica, upitana je li njezino zauzimanje za snažnije povezivanje u srednjoj Europi motivirano ukrajinskom krizom.

"Zemlja je onolika koliko se želi da bude velika. Mi ne slijedimo samo politiku EU, mi ju stvaramo", rekla je, ustvrdivši kako je Hrvatska nakon pristupanja EU i NATO-u "malo izgubila vanjskopolitičku viziju".

"Zatvorili smo se samo u regiji jugoistočne Europe, a ja želim proširiti ulogu Hrvatske. Želim povezati Baltik i Jadran. Imamo mnoge zajedničke interese", rekla je hrvatska predsjednica.

Usprotivila se tvrdnji austrijskog novinara, koji je pitao zašto Hrvatska ne želi prihvatiti izbjegličke kvote u EU. Hrvatska je spremna prihvatiti azilante, rekla je Grabar-Kitarović, dodavši da "mi samo molimo za razumijevanje za okolnosti kod nas". Upozorila je pritom na manjak prihvatilišta i na visoku nezaposlenost u Hrvatskoj.

Kad je riječ o detaljima odluke o izbjegličkim kvotama, uputila je na nadležnost vlade, a nakon što je novinar spomenuo namjeru Mađarske da izgradi ogradu na granici prema Srbiji, rekla je: "Mi sigurno nećemo raditi tako nešto".

PREDSJEDNICA O STANJU U RH: 'Imamo ljude, znanje i sposobnost, ali nedostaje zajedništvo'

Ni jedna zemlja ne može sama podnijeti teret useljenika, rekla je hrvatska predsjednica, ustvrdivši da je samo "pitanje vremena kad će naše granice biti izložene još većem pritisku". Pozvala je stoga na rješavanje izbjegličkih kriza "u korijenu problema", odnosno na suočavanje s krizama u svijetu.

"Moramo surađivati s drugim ključnim akterima poput SAD-a i Rusije. Trebamo snažnu vanjsku politiku i ne smijemo se više baviti samo simptomima zbivanja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku", pojasnila je.

Kad je riječ o rutama kojima putuju džihadisti između Europe i Bliskog istoka, Grabar-Kitarović je pozvala na snažnu međunarodnu suradnju kako bi se ekstremiste držalo pod kontrolom.

Hrvatska predsjednica nije zadovoljna stanjem u jugoistočnoj Europi, smatra da pozitivni razvoj u tome području nije nepovratan te da postoji "europski zamor proširenjem" i "jugoistočnoeuropski zamor reformama". Izrazila je zabrinutost stanjem u Makedoniji, koja se prema njezinim riječima "nalazi u samoizolaciji", stoga smatra da su potrebni pozitivni signali prema toj zemlji, kao i spremnost makedonske vlade na reforme.

Poručila je kako je zabrinuta zbog "zamora proširenjem". Najavu da neće biti proširenja tijekom mandata sadašnje Europske komisije smatra realnom zbog nedostatka vremena, ali je podsjetila da je to "obeshrabrilo" čitavo područje.

To je, smatra hrvatska predsjednica, jedan od razloga mogućeg rasta ruskog utjecaja na jugoistoku Europe.

"Smatram da ruski utjecaj raste u gospodarskom, sigurnosno-političkom i geopolitičkom smislu. Rusija odbacuje članstvo nekih država u NATO-u. Moramo paziti na to da svaka pojedina zemlja ima pravo sama odlučiti hoće li postati članica EU ili NATO-a. Moramo se držati toga načela. U slučaju Ukrajine ono je povrijeđeno", rekla je Grabar-Kitarović uz tvrdnju da Hrvatska i njezino susjedstvo mogu postići trajni mir, stabilnost i napredak samo u okviru EU i NATO-a. To je osim toga, kako je rekla, "pravi okvir za rješavanje otvorenih pitanja".

Za gomilanje naoružanja na granicama prema Rusiji izjavila je kako je riječ o "legitimnoj obrani sigurnosnih interesa", a odlučnost NATO-a da brani svoje članice za nju predstavlja najsnažniji oblik zastrašivanja.

Hrvatska predsjednica ne želi nagađati o tome hoće li Rusija prenijeti rat u neku članicu NATO-a. "Ali mora se biti spreman na sve", rekla je. Podsjetila je da će NATO ostati "nuklearni savez" sve dok postoji nuklearno oruže u svijetu, iako, kako je rekla "želimo svijet bez nuklearnog oružja". (Hina)