''Otkako su NATO i SAD započeli vojnu operaciju u Afganistanu u ovo proljetno i ljetno vrijeme uvijek su se događali neki oblici talibanskog vojnog djelovanja. Svake godine je tako i to je logično, jer to je praktički jedino vrijeme u godini kada se može normalno kretati po zemlji, kada nisu poplavljeni putevi i kada je sve prohodno. Tako da ovaj trenutak nije izabran ni iz jednog drugog razloga. No očekivalo se da će, nakon sporazuma kojeg su postigli s Trumpom o povlačenju američkih snaga iz Afganistana, Talibani imati pripremljenu neku ozbiljniju akciju'', objašnjava geopolitički analitičar i stručnjak za međunarodnu sigurnost profesor Vlatko Cvrtila za DNEVNIK.hr.
''Kada je Trump odlučio povući američku vojsku iz Afganistana o tome je pregovarao s talibanima, s kojima je stupio u kontakt preko njihovih predstavnika. S njima je potpisao i individualne pregovore, time im je jasno dao politički legitimitet. Oni su dali obećanje da se neće ništa događati dok se američka vojska ne povuče. Ono što nije bilo pripremljeno je to, da vladajuće strukture, unatoč višegodišnjim pripremama od strane NATO-a, obukama i pomoći u naoružavanju, nisu bile spremne same održati mir. Nije to nikakva tajna, od ranije je poznato, i sigurnosnim službama i javnosti da taj dio operacije u Afganistanu nije bio baš uspješan, da nije išao očekivanim tempom i da su rezultati bili vrlo mršavi'', objašnjava profesor Cvrtila napominjući kako ovakva situacija izrazito odgovara Kini i Rusiji, jer je jasno da su Sjedinjene Države otišle iz Afganistana, a da nisu ispunile postavljene ciljeve, iako tvrde suprotno.
''Nisu uspjeli izgraditi dobru obavještajnu infrastrukturu i političku strukturu koja će samostalno biti suprostavljena talibanima. Oni su, kao što vidimo, zapravo osvojili državu bez ispaljenog metka. Vladine snage jednostavno su odustale i predale vlast njihovim predstavnicima'', kaže Cvrtila.
''I sam afganistanski predsjednik Ghani dao je naslutiti da će se nešto tako dogoditi, jasno je u jednom od svojih posljednjih govora istaknuo kako će najvažnije biti da nema žrtava. Zvučalo je kao da ima nekakvu vrstu dogovora s talibanima da puste ljude koji ne žele ostati da odu i da se ne prolijeva krva'', objašnjava Cvrtila, koji se slaže da razdoblje u kojem je SAD bio u Afganistanu nije potrajalo dovoljno dugo da bi se promijenio ili ujedinio i identitet i tradicija naroda koji tamo i dalje žive uglavnom organizirani u plemenske zajednice. ''Da, postavlja se pitanje motiva, jer za koga se boriti? Možda će zvučati smiješno, ali kako se boriti za korumpiranu vladu, ili kako se boriti za vladu koja se zalaže za prava žena, a u tvojoj je tradiciji i uvjerenju da žene nemaju prava?'' kaže.
Talibani šalju pomirljive političke poruke
No profesor Cvrtila smatra da talibani neće, barem ispočetka, biti toliko agresivni niti radikalni u nametanju svojih strogih šerijatskih zakona. ''Dobili su pregovorima s SAD-om politički legitimitet i ne žele ga izgubiti. Rekli su da se vraćaju šerijatu, ali šalju doista mudre političke poruke i zvuče puno pomirljivije nego ranije. SAD-u je ovo jedna velika pljuska, ali pljuska je puno manja nego što bi bila da se tamo dogodio masakr. To je izbjegnuto i ako talibani ne budu prenametljivo kršili ljudska prava i izazivali reakcije međunarodne zajednice, Afganistan bi nakon nekog vremena mogao prestati predstavljati značajan interes na karti svijeta''.
Upitno je naravno koliko će talibani biti u stanju primiriti na taj način svoje strogo konzervativne frakcije i skrenuti pažnju s onoga što će se u zemlji događati. Proteklo su vrijeme, od pregovora s Trumpovom administracijom jasno dali do znanja da žele kontakte s međunarodnom zajednicom, ali da to ne znači kako će dopustiti da se itko mješa u njihove unutarnje odnose.
Svijetu je najvažnije da na području te zemlje ne bude više kampova za obuku terorista, da ta zemlja više ne bude prijetnja međunarodnoj zajednici, a talibani su obećali da ih neće biti. ''Ukoliko zaista održe to obećanje njihova će vlast biti puno prihvatljivija, a ako još ne budu poduzimali mjere u smislu primjene šerijata, kršenja ljudskih prava, onemogućavanja obrazovanja, nitko neće ni postavljati značajna pitanja'', smatra Cvrtila.
Pročitajte i ovo
No kako postići homogenost u zemlji u kojoj situacija nije normalna već desetljećima, u kojima generacije odrastaju pod raznim vladama od kojih ni jedna ne poštuje njihov identitet, a s vremenom je stvoreno jedno vrlo nehomogeno društvo koje nema zajedničkih interesa za daljnim razvojem zemlje u istom smjeru.
''Oni su i danas plemenski organizirani, a nakon kaosa koji je tamo stvorio tadašnji SSSR nije bilo otpora prema talibanima, jer su ponudili određenu vrstu stabilnosti. No izazvali su reakcije strogim primjenama šerijatskih zakona. Danas to može biti drugačije i ne možemo biti sigurni da će zaista doći do građanskog rata ili da neće. Među njima ima određene organizacije od liberalnijih struktura do maksimalno konzarvativnih. Za pretpostaviti je da neće biti jake centralne vlasti, već će se snage rasporediti na suradnju snažnih regionalnih vođa, gdje već postoji njihova zajednička skupština koja je sastavljena od predstavnika plemena uz minimum konsenzusa.''
Stiže nova migrantska kriza
Europa i svijet sada strahuju od nove migrantske krize, koja bi mogla međunarodnim odnosima puno lošije ''sjesti'' od prošle, jer zemlje pogođene gospodarskom i društvenom krizom nastalom u vrijeme pandemije neće biti toliko sklone prihvaćanju izbjeglica kao što je to bilo u doba rata u Siriji.
''Već imamo desetke tisuća izbjeglica koji su pobjegli i sada odjednom imamo na desetke tisuća njih koji su u Kabulu ili negdje na granici i pokušavaju napustiti zemlju. Jedan dio tog vala krenut će prema Srednjoj Aziji, a jedan dio će ilegalnim putevima opet stići na smjer prema Europi. Opet će najviše biti na udaru kopneni put preko Turske koji će tamošnjoj vlasti još jednom donijeti mogućnost ucjenjivanja Europe puštanjem ili ne puštanjem izbjeglica iz turskih kampova prema europskim granicama. Pa slovenske statistike, koje dosta dobro prate stvarno stanje na terenu, pokazuju kako je izbjeglica s tog područja već od početka godine znatno više, već nakon same najave da će američka vojska napustiti to područje mnogi su počeli napuštati Afganistan'', objašnjava Cvrtila koji zaključuje da na to trebamo biti spremni.
Može se zaključiti da su Sjedinjene Države izgubile bitku u Afganistanu, unatoč brojnim žrtvama i godinama ulaganja u tu zemlju. ''Ioako oni ne žele to prikazati na taj način jer tvrde da su ispunili cilj i uništili Al - Kaidu to nije točno. Al - Kaida nije uništena i ona će se jednom sigurno vratiti'', zaključuje Cvrtila.
