Flamanski demokršćani osvojili najviše glasova

Prema projekcijama na temelju djelomičnih rezultata, flamanski demokršćani (CDV) osvojili su oko 31 posto glasova u Flandriji, gdje živi 60 posto od 10,5 milijuna Belgijanaca.

Pročitajte i ovo Nakon loših rezultata Belgijski premijer Alexander De Croo podnio ostavku Nikako na zelenu granu Uz europske zastupnike biraju i parlament: Građanima jedne članice izbora je preko glave

Druga stranka u Flandriji je ekstremno desni Vlaams Belang (Flamanski interes), s oko 20 posto glasova, ali s tom strankom nitko ne želi koalirati.

Flamanski liberali dosadašnjeg premijera Guya Verhofstadta na trećem su mjestu s oko 18,5 posto glasova, šest posto manje u odnosu na posljednje izbore 2003. godine, što je ipak manji gubitak nego što su predviđale ankete.

Najveći gubitnici su flamanski socijalisti (SPA). Oni su prema
projekcijama rezultata spali na 15,5 posto glasova, 8,8 posto manje nego na zadnjim izborima.

Liberali i socijalisti su vladali proteklih osam godina u Belgiji.

U južnoj frankofonoj regiji Valoniji, dvije vodeće stranke zadržale su vodstvo iako su dobile manje glasova nego na prošlim izborima. 

Socijalistička stranka (PS) valonskog premijera Elia di Rupoa s 36 posto pala je na 32 posto glasova, a liberalni Reformatorski pokret (MR) drugi je s oko 28 posto glasova.

Najveći dobitnici u odnosu na prethodne izbore su valonski zeleni Ecolo, koji su dobili više od 10 posto glasova.

Kada se objave konačni rezultati, belgijski kralj trebao bi zadužiti šefa najjače stranke da sastavi novu vladu.

Predsjednik VLD-a, premijer Flandrije Yves Leterme ima najviše izgleda za mjesto premijera. Prije toga, morat će voditi duge pregovore oko sastavljanja koalicije. Najprije mora naći partnere u Flandriji, a onda i s druge strane jezične granice, u Valoniji.

Postizborni pregovori o koalicijama znaju trajati vrlo dugo, prije četiri godine trajali su 60 dana. Ovoga puta mogli bi potrajati i
duže, jer flamanske stranke žele daljnju decentralizaciju zemlje, čemu se protivi frankofoni dio zemlje.

Yves Leterme, odnosno njegovi demokršćani, morat će sklopiti koaliciju s još jednom ili dvije flamanske stranke, socijalistima ili liberalima, koje također traže veću autonomiju za Flandriju.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

Leterme je u nedjelju navečer na belgijskoj frankofonoj televiziji potvrdio da želi nastaviti proces federalizacije zemlje započet sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Flamanci traže još već samostalnost i čiste račune s Valoncima. Oni žele da se smanje financijska sredstva koja iz Flandrije odlaze u južni puno siromašniji dio zemlje. 

Usporedbe radi, u Flandriji, jednoj od najbogatijih regija u Europskoj uniji, samo je šest posto nezaposlenih, a u Valoniji 17 posto. 

U bruxelleskoj regiji, trećoj federalnoj jedinici, koja je službeno dvojezična, ali je frankofono stanovništvo golema većina (88 posto) nezaposlenih je čak 20 posto. 

U Flandriji se često čuje prigovor da oni plaćaju izdržavanje
nezaposlenih frankofonih Belgijanaca u Valoniji i Bruxellesu.

U Valoniji nerado gledaju na daljnju federalizaciju zemlje, bojeći se definitivnog raspada. 

Leterme je ponovio da od toga ne prijeti opasnost. To pokazuju i ankete koje pokazuju da samo oko 10 posto Flamananca želi odvajanje od Belgije, iako flamanske stranke sa svakim novim izborima traže još veću samostalnost.

"Belgija je zemlja stvorena na povijesnom kompromisu dviju zajednica i to treba poštovati. Treba osigurati da zemlja i njezine institucije funkcioniraju", rekao je Leterme, dodajući da decentralazicija ne slabi, nego naprotiv jača jedinstvo zemlje.

Leterme, 46-godišnji pravnik, mogao bi po svom podrijetlu biti idealni belgijski premijer - dijete je miješanog frankofono-flamanskog braka i savršeno govori i flamanski i francuski. 

Međutim, njegova izjava u prosincu prošle godine da Valonci nisu dovoljno inteligentni da nauče flamanski jezik izazvala je bijes u Valoniji, gdje ga podržava samo 4 posto stanovništva. Iako je tijekom predizborne kampanje nekoliko puta posjetio Valoniju, rejting mu se nije popravio i tu bi mogao imati poteškoća da nađe partnersku stranku na frankofonoj strani.