Brojke pokazale stanje: Ovako žive migranti u EU-u

Države članice Europske unije tradicionalna su destinacija za migrante. Protok migranata, navodi Eurostat u danas objavljenoj brošuri, omogućio je ulazak širokog spektra vještina i talenata u lokalne europske ekonomije te povećanje kulturne različitosti. No migracije nisu iste za sve.

Pročitajte i ovo Hot spot Beljak napao Plenkovića zbog povratka migranata: "Ljubio je vani guzicu europskim moćnicima" "Nećemo biti hot spot" Božinović objavio koliko migranata stiže avionima: "Neki kao turisti dođu u Beograd ili Sarajevo pa ilegalno prijeđu u Hrvatsku"

Povodom Međunarodnog dana migranata Eurostat se fokusirao na države članice EU-a kako bi brojčano usporedio migrante koji se sele iz jedne u drugu državu članicu EU-a i migrante koji se u EU doseljavaju iz neke treće zemlje.

Trenutačno su u EU-u četiri područja integracije identificirana kao prioritetna, pa se u brošuri fokusiraju na njih. Prvi je zapošljavanje, koje se smatra vitalnim dijelom integracijskog procesa. Drugi je obrazovanje, koje omogućuje migrantima da postanu uspješni i aktivniji sudionici društva. Osim obrazovanja i zapošljavanja, prioriteti su društvena uključenost i sudjelovanje migranata kao aktivnih građana u demokratskom procesu. Na taj se način povećava njihov osjećaj pripadnosti.

Zaposlenost

Veća je stopa zaposlenosti zabilježena kod migranata državljana jedne članice EU-a koji su preselili u drugu članicu EU-a – 76,1 %, nego kod stanovnika koji žive u onoj državi članici u kojoj su rođeni – 72,1 %.

Stopa nezaposlenosti kod migranata koji su rođeni izvan EU-a za 6,4 % veća je nego kod onih koji su rođeni i rade u pojedinoj državi članici. U Europskoj uniji gotovo jedan od pet migranata rođenih izvan EU-a ima privremeno zaposlenje, a kod onih rođenih u EU-u taj je omjer jedan prema osam.

Obrazovanje

Obrazovanje je temelj kojim se migrantima pomaže u uspješnom i aktivnijem sudjelovanju u društvu.

U polovici država članica EU-a viši je postotak stranaca radne dobi sa završenim visokim stupnjem obrazovanja nego onih koji su rođeni i žive u tim državama.

No što se tiče mladih, dvostruko su veće šanse da će oni koji nisu rođeni u zemlji u kojoj žive napustiti školovanje prije nego što ga završe. Također, kod njih je veća stopa nezaposlenih nego kod mladih koji su rođeni u zemlji u kojoj žive.

Društvena uključenost

Gotovo četiri od 10 strana državljana u EU-u suočavalo se s rizikom od siromaštva ili društvene isključenosti.

Prosječan prihod migranata koji su se iselili iz jedne u drugu članicu EU-a za9,6 % veći je nego prosječan dohodak onih koji su rođeni i žive u pojedinoj državi. Međutim, kod migranata koji su rođeni izvan EU-a prosječan dohodak je 24,2 % manji od onih koji su rođeni i žive u toj zemlji.

Rizik od siromaštva za djecu u EU-u čiji je barem jedan roditelj stranac iznosi 35,8 %, odnosno dvostruko je veći nego kod djece čija su oba roditelja državljani zemlje u kojoj žive.

Uvjeti života i nedostatak novca

Sedam od 10 stanovnika EU-a posjeduje vlastiti dom, dok je to slučaj kod tri od 10 onih koji žive u EU-u, ali nisu u njemu rođeni.

U prosjeku, jedan od četiri strana državljana koji žive u EU-u smatra se opterećnime troškovima kućanstva, a kod državljana EU-a taj je omjer jedan prema deset.

Zdravlje

Što se tiče poimanja vlastitog zdravstvenog stanja, 4,5 posto više stranih državljana koji žive u EU-u ocijenilo je svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro nego onih koji su rođeni i žive u pojedinoj zemlji.

Udio državljana koji nisu iz EU-a, a koji percipiraju svoje zdravlje kao dobro i vrlo dobro varirao je od 94,4 % na Cipru do 41,3 % u Estoniji.

Podsjetimo, i Hrvati su migranti. Prema podacima UN-a, a svaki peti Hrvat iselio se u inozemstvo, odnosno izvan Hrvatske živi više Hrvata nego u domovini – ukupno ih je u inozemstvu oko 4 milijuna. Procjena je Državnog ureda za Hrvate izvan domovine da u drugim zemljama EU-a živi oko 640.000 hrvatskih državljana.