EU priprema veliku promjenu za zemlje koje čekaju članstvo

Europska komisija priprema prijedlog prema kojem bi zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji mogle početi koristiti dio gospodarskih pogodnosti i prije nego što postanu punopravne članice. Cilj je ubrzati proces proširenja te potaknuti države da nastave provoditi zahtjevne reforme.

tri vijesti o kojima se priča U DNEVNIKU NOVE TV Europa se zagrijava brže od drugih kontinenata, a šef DHMZ-a otkrio: "Evo kada ćemo izmjeriti pedeset stupnjeva..." UŽAS NA BALIJU Odmor iz pakla! Anna je popila dvije čaše vina, a onda je proglašena moždano mrtvom: Liječnici sumnjaju na uzrok VISOKE TEMPERATURE Vrućine ne popuštaju, liječnici šalju jasan apel građanima: "Preporučujemo da se ne konzumira alkohol"

Prema informacijama dužnosnika upoznatih s razgovorima, Bruxelles razvija model takozvane postupne integracije. Zemlje koje ispune određene uvjete postupno bi dobivale pristup pojedinim pogodnostima koje imaju samo članice Europske unije.

Među mogućnostima o kojima se raspravlja su sudjelovanje u pojedinim europskim programima financiranja, povoljniji trgovinski uvjeti te djelomičan pristup jedinstvenom europskom tržištu. Opseg pogodnosti razlikovao bi se od države do države, ovisno o tome koliko je napredovala u usklađivanju zakonodavstva i provedbi reformi, piše POLITICO.

Namjera je da zemlje kandidatkinje ostanu motivirane čak i u slučajevima kada je jasno da bi na punopravno članstvo mogle čekati još godinama.

Za razliku od ranijih prijedloga, prema kojima bi zemlje prije ulaska dobile i određena politička prava u Europskoj uniji, novi model odnosi se isključivo na gospodarske koristi. Taj je prijedlog ranije naišao na otpor država članica i nije dobio potrebnu potporu. No, u Bruxellesu vjeruju da bi sada mogao naići na veću potporu država članica. Francuska i Njemačka već su ranije podržavale slične ideje za zemlje koje dugo čekaju članstvo, a u Europskoj komisiji vjeruju da bi ovakav pristup mogao biti prihvatljiviji državama članicama.

Litavski zastupnik u Europskom parlamentu Petras Auštrevičius, koji je izradio parlamentarnu strategiju proširenja, smatra da bi gospodarska integracija trebala pratiti pristupne pregovore. "Načelo da oni koji provedu više reformi dobiju i više pogodnosti već se pokazalo uspješnim. Trebali bismo ga primijeniti kako bismo nagradili zemlje koje najviše napreduju", rekao je.

Europska komisija planira zatražiti potporu država članica za ovu inicijativu. Cilj je da čelnici Europske unije već na sastanku Europskog vijeća u listopadu ili prosincu podrže izradu šireg okvira za njezinu provedbu.

Prema sadašnjim planovima, svaka bi država pogodnosti dobivala pojedinačno, ovisno o tome koliko je uskladila svoje zakonodavstvo s pravilima Europske unije i koliko je reformi provela. Time bi se odstupilo od sadašnjeg sustava, u kojem većina pogodnosti pripada isključivo punopravnim članicama.

Rasprava o novom modelu dolazi u vrijeme kada među državama članicama prevladava stav da bi proces proširenja trebalo ubrzati, ponajprije zbog ruske invazije na Ukrajinu. Istodobno mnoge vlade ne žele primati nove članice dok ne ispune sve uvjete.

Jedan od ciljeva novog pristupa jest zadržati zemlje poput Ukrajine aktivno uključenima u pristupni proces, iako je jasno da će do punopravnog članstva proći još dosta vremena.

Pogodnosti bi se, prema prijedlogu, stjecale postupno kako pojedina država bude provodila reforme. Time se želi umiriti članice koje strahuju od davanja prevelikih prava državama koje još nisu postale dio Europske unije.

Europska komisija ovoga je tjedna, nakon sastanka s moldavskim dužnosnicima, poručila da će istodobno raditi na pristupanju Moldavije i njezinoj postupnoj integraciji u Europsku uniju. Moldaviji je već omogućen pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), europskom sustavu mobilnog roaminga te pojedinim programima kulturne suradnje.

Europska unija trenutačno ima devet službenih zemalja kandidatkinja. Crna Gora smatra se državom koja je najbliže članstvu, dok su Ukrajina i Moldavija već otvorile pristupne pregovore. Napredak Srbije, Turske i Gruzije u međuvremenu je usporen.

Iako bi postupna integracija trebala učiniti proces pristupanja privlačnijim, Ukrajina i Crna Gora ranije su se usprotivile konceptu "članstva u lakšoj verziji". Smatraju da takav model ne smije postati zamjena za punopravno članstvo.

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos poručila je da će konačnu odluku o daljnjem smjeru rasprave donijeti države članice.

Njemački kancelar Friedrich Merz jedan je od čelnika koji zagovaraju novi pristup proširenju. O toj se temi trebalo razgovarati i na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća, no zbog pretrpanog dnevnog reda rasprava je odgođena za listopad.

Marta Kos ranije je najavila i da Komisija priprema nove zaštitne mehanizme koji bi omogućili strože sankcije državama koje nakon ulaska u Europsku uniju počnu nazadovati u području demokracije ili vladavine prava. Time Bruxelles želi uvjeriti skeptične članice da ubrzanje proširenja neće značiti i snižavanje kriterija za ulazak.