Galerija
Homo luzonensis, nazvan prema otoku Luzonu gdje je otkriven, nije izravni predak modernih ljudi, nego više njihov drevni rođak. Studija, objavljena u četvrtak u znanstvenom časopisu Nature, novi je dokaz da evolucija ljudi nije tako pravocrtna kao što se mislilo.
Ona otvara i brojna pitanja, poput onih kako je vrsta stigla na otok i tko su joj preci. "Ovo izvanredno otkriće bez sumnje će izazvati živu znanstvenu raspravu idućih tjedana, mjeseci i godina", rekao je Matthew Tocheri, profesor antropologije na kanadskom sveučilištu Lakehead.
Stručnjaci iz Francuske, Filipina i Australije pronašli su ostatke u špilji Callo, gdje je još 2007. pronađena kost stara 67.000 godina.Tada nije bilo jasno kojoj ljudskoj vrsti kost pripada, no nedavno su istraživači otkrili sedam zuba i još pet kosti, starih između 50.000 i 67.000 godina.
Kada su analizirali ostatke najmanje tri različite jedinke, mogli su reći da se radi o kostima dosad nepoznate ljudske vrste. "Otpočetka smo znali da se radi o neobičnim fosilima", rekao je Florent Detroit, jedan od suautora studije.
"Kada smo završili analize i usporedbe, pokazalo se da se radi o nečemu posebnom u odnosu na sve poznate vrste hominisa", dodao je Detroit, paleoantropolog u francuskom muzeju Musee de l'Homme.
No, znanstvenici se sada pitaju kako je Homo luzonensis stigao na otok, budući da je za to trebao prijeći veliki komad mora, te tko im je predak među starijim ljudskim vrstama otkrivenima u fosilima u Africi.
Teorija evolucije već dugo vremena se temelji na ideji da su se rane vrste Homo erectusa počele širiti iz Afrike prije 1,5 i dva milijuna godina, a da su neke ostale su u Africi gdje su naposljetku izumrle.
No, teoriju su dovela u pitanje nedavna otkrića vrsta koje, čini se, nisu potomci Homo erectusa, uključujući Homo floresiensisa ili tzv. "hobbita" otkrivenog 2004. na indonezijskom otoku.
Otkriće Homo luzonensisa "pruža nove dolaze da Homo erectus možda nije bio jedini rani putujući čovjek", rekao je Tocheri.
Stručnjaci zasad vjeruju da je luzonensis hodao uspravno, a ne živio na drveću, a ostaci ukazuju da se radi o malenoj vrsti, vjerojatno nižoj od 1,2 metra.
Jedna teorija kaže da bi osebujne karakteristike luzonensisa i njegova otočnog rođaka floresiensisa mogle biti rezultat njihova staništa, tako što su zbog jedinstvena i izoliranog okoliša razvili drugačije osobine od svojih drevnih predaka.
No, konačne dokaze za to tek treba naći, a dosadašnji pokušaji da se iz ostataka izolira DNK bili su neuspješni.
"Jedna je stvar sigurna," kaže Tocheri. "Naša predodžba o evoluciji hominida u Africi upravo je postala još složenija i zanimljivija", dodao je. (Hina)
Aktualno
Hrvatski i kineski premijer na gradilištu Pelješkog mosta, Plenković: "Ovaj most značit će nesmetan prolaz do hrvatskog juga"
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Predstavili novi motor, no...Američki proizvođač zrakoplovnih motora podigao prašinu videom u kojem je prikazan mogući izgled tajnovitog borbenog zrakoplova F-47
