DNK analizom potvrđen identitet haškog optuženika Stojana Župljanina

Istražnom sudu Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu danas je stigao pozitivan nalaz DNK analize. Istražni sudac donio je potom rješenje o pritvoru Stojana Župljanina", kazala je Ramić novinarima ispred zgrade Specijalnog suda.

Pročitajte i ovo najviše glasova protiv Ivan Turudić je u Saboru najnepoželjniji državni odvjetnik u zadnjih 25 godina JE LI NAĐENA Anne-Cecile Pinel? Idućeg tjedna rezultati DNK analize ljudskih ostataka iz Tržića Tounjskog

Prema sudskoj proceduri, Župljaninu i njegovu branitelju istražni sudac će uručiti optužnicu Haškog tužiteljstva, te potom u roku tri dana treba donijeti rješenje o tome jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za Župljaninovo izručenje Haškom sudu.

Optuženi Župljanin ima, nakon što primi to rješenje, pravo izjaviti žalbu u roku od tri dana, o kojoj odlučuje izvanraspravno kazneno vijeće Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, također u roku od tri dana.

Kako je novinarima u srijedu objasnio glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić, eventualna žalba na rješenje o ispunjavanju pretpostavki za izručenje Haškom sudu ne odgađa izvršenje.

Župljanin je u srijedu kod istražnog suca negirao svoj identitet i tvrdio da se zove Branislav Vukadin, da je nezaposlen i da živi u Bačkoj Palanci, a na to ime su i glasili dokumenti koje je imao u trenutku uhićenja u stanu jedne petokatnice u Pančevu. 

>> Uhićen Stojan Župljanin, zaposlenicima Tužiteljstva prijete smrću

>> Uhićeni Župljanin pred istražnim sucem negira svoj identitet

Osim Župljanina, Haški sud traži uhićenje i izručenje još Ratka Mladića, Gorana Hadžića i Radovana Karadžića.

Haški sud podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. ožujka 1999. godine, a objavio ju je 18. srpnja 2001. godine. Optužen je za genocid i ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima Bosanske krajine.

Prema optužnici, Župljanin je imao operativni nadzor nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Od 1991. godine bio je načelnik Regionalnog centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, od svibnja 1992. do srpnja 1992. godine bio je član Kriznog štaba Republike Srpske, a 1994. godine postao je savjetnik predsjednika RS za unutarnje poslove, nadležan i odgovoran za cjelokupan rad policije unutar RS.