Župljanin je optužen za zločine nad Hrvatima i muslimanima na području Bosanske Krajine.
Pročitajte i ovo
Bivšeg načelnika Centra javne sigurnosti u Banjoj Luci Stojana Župljanina Haaški sud tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, za udruženi zločinački pothvat, te za progone, istrebljenje i ubojstva civilnog stanovništva, za mučenje, okrutno postupanje i nehumana djela, te deportacije i bezobzirno razaranje i pustošenje gradova i sela.
Optužnica protiv Župljanina je podignuta 17. prosinca 1999. godine, a otpečaćena je 13. srpnja 2001. godine.
Nakon uhićenja Župljanina, ICTY traži još tri bjegunca
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije (ICTY) od nastanka 1993. podigao je optužnice protiv 161 osobe, od kojih su, nakon uhićenja bosanskog Srbina Stojana Župljanina u srijedu, još tri u bijegu - Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić, podsjeća AFP.
Bivši politički vođa bosanskih srba Karadžić (62) izmiče pravdi već 13 godina, nakon što je 1995. protiv njega podignuta optužnica za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog sudjelovanja u "etničkom čišćenju" tijekom rata u BiH (1992.-1995.)
Optužnica ga, među ostalim, tereti za pokolj u Srebrenici, opsadu Sarajeva i uspostavu mreže koncentracijskih logora, a navodno se skriva između BiH i Crne Gore.
Njegov vojni alter-ego Mladić (66) također je optužen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a pojedine točke optužnice protiv nekadašnjeg zapovjednika bosanskosrpskih snaga uključuju progone, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nečovječna djela i otmice.
I on je u bijegu od 1995. kad je objavljena optužnica protiv njega, a ICTY je nekoliko puta ustvrdio kako smatra da se krije u Srbiji.
Bivši predsjednik samoproglašene države krajinskih Srba u Hrvatskoj Hadžić (49) nestao je iz svojeg doma odmah nakon objavljivanja optužnice protiv njega u srpnju 2004.
Optužnica ga u 14 točaka tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog umiješanosti u ubojstva stotina hrvatskih civila i deportacije desetaka tisuća Hrvata i drugih neSrba tijekom rata u Hrvatskoj (1991. - 1995.) te posebno za odgovornost za pokolj u vukovarskoj bolnici.
Prijetnje zaposlenima u Tužiteljstvu za ratne zločine
Zaposleni u Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije u Beogradu su dobili telefonsku prijetnju smrću, a neposredno potom slijedila je i lažna anonimna dojava da je u zgradi Specijalnog suda postavljena bomba.
Telefonsku prijetnju smrću zaposlenima u Tužiteljstvu uputio je muški glas koji se predstavio kao "Manojlo, nezavisni novinar", rečeno je agenciji Tanjug, a prijetnja je upućena nakon informacije o uhićenju haškog optuženika Stojana Župljanina, koji je nakon toga odveden u zgradu Specijalnog suda za ratne zločine na saslušanje kod istražnog suca.
Nakon te prijetnje, stigla je i anonimna dojava da je u jednom od zahoda u zgradi, u kojoj se osim Specijalnog suda i Tužiteljstva za ratne zločine nalazi i Specijalni sud i Tužiteljstvo za borbu protiv organiziranog kriminala, postavljena bomba, ali je policija pretragom ustanovila da je dojava o bombi bila lažna.
Zgrada suda nije bila evakuirana.
