Demokratske snage relativni pobjednici srbijanskih izbora

Po podacima CeSID-a, na osnovu 85 posto obrađenog reprezentativnog uzorka izbornih mjesta, koalicija Borisa Tadića, koju uz DS čine i G17 Plus Mlađana Dinkića, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), Sandžačka demokratska partija (SDP) i Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, osvojila je 38,7 posto glasova birača kojih je 4,1 milijun (60,7 posto) izišlo na izbore. Ta koalicija osvaja 103 od 250 mandata u Skupštini Srbije.

Pročitajte i ovo komentirao je i ukidanje praznika Jokić o poraznim rezultatima države mature, što bi trebalo promijeniti i treba li ukinuti školske praznike u veljači NCVVO Rezultati državne mature lošiji od prošle godine: Kriv je - internet?

Slijedi Srpska radikalna stranka haškog optuženika Vojislava Šešelja s oko 29,9 posto glasova, odnosno 77 mjesta u parlamentu, te koalicija Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i Nove Srbije (NS) Velimira Ilića s 11,3 posto glasova (30 mandata), Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića s 7,9 (20 mandata) i Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića s 5,2 posto glasova (13 mandata).

Osim tih stranaka, mađarska koalicija dobila je oko 1,8 posto glasova i moći će računati na četiri mandata u parlamentu, Bošnjačka lista (Sandžaka) Sulejmana Ugljanina će dobiti dva predstavnika u parlamentu, dok će albanska manjina imati jednog predstavnika.

Podaci koje je, na temelju 30 posto obrađenih izbornih mjesta, u nedjelju u ponoć objavio RIK, ne razlikuju se bitno od CeSID-ovih preliminarnih objava izbornih rezultata, a RIK ima rok do 15. svibnja za objavu konačnih i službenih rezultata parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora.

Kako je za Hinu kazao izvršni direktor CeSID-a Zoran Lučić, ta organizacija više neće objavljivati svoje projekcije izbornih rezultata, s obzirom na to da se ne očekuju bitnije promjene u dosad objavljenim rezultatima i raspodjeli mandata.

U prvim reakcijama, srbijanski predsjednik i nositelj liste "Za europsku Srbiju" Boris Tadić najavio je da će njegova stranka formirati novu vladu na dva načela, europskim integracijama zemlje i obrani suvereniteta, dok je Šešeljev zamjenik Tomislav Nikolić izjavio da će Srbija imati vladu radikala, Demokratske stranke Srbije dosadašnjeg premijera Vojislava Koštunice i Socijalističke partije Srbije Ivice Dačića, nasljednika Slobodana Miloševića, ili će se zemlja suočiti s novim parlamentarnim izborima.

Nova Skupština Srbije, koja mora biti formirana u roku od mjesec dana nakon što RIK objavi službene i konačne rezultate izbora, broji 250 zastupnika, a novu vladu formira parlamentarna većina od najmanje 126 zastupnika. Vlada Srbije mora biti izabrana u roku od 60 dana nakon formiranja parlamenta, a ako se to ne dogodi, predsjednik države raspisuje nove izbore.

Sudeći po izbornim rezultatima, niti jedan od dva najveća stranka bloka - ni DS ni SRS - ne mogu sami formirati novu vladu, te će odluka o tome hoće li Srbija imati nacionalističku ili demokratsku vladu nakon ovih izbora ovisiti o Miloševićevim socijalistima, čiji se čelnik Ivica Dačić u nedjelju navečer, u izjavi medijima, nije izjasnio kome će dati potporu, ali je kazao da nove koalicije neće biti bez DSS-a, Vojislava Koštunice.

Na lokalnoj razini, gradska izborna komisija u Beogradu objavila je, na temelju 12 posto obrađenih biračkih mjesta, da je lista Za europski Beograd osvojila 40, 44 , a radikali 31,74 posto glasova. U Nišu i demokratski blok i radikali tvrde da su osvojili većinu, dok prema podacima Tadićeve Demokratske stranke koalicija Za europsko Užice uvjerljivo vodi u tom gradu, kao i u Valjevu i Leskovcu. U Čačku je, po prvim podacima, najviše glasova dobila je lista Nove Srbije i DSS-a, Velimira Ilića i Vojislava Koštunice.