Stigli su konačni rezultati ovogodišnje države mature.
Broj pristupnika koji su imali rezultate ispod praga prolaznosti bio je veći nego prošle školske godine, te je u gimnazijama iznosio 8,7 posto. Ove godine je u odnosu na prošlu bilo znatno više prigovora 5394 (3, 9 %), dok ih je prošle godine bilo 3300 (2, 4%), prihvaćena su 923 (1, 4%) prigovora a u strukovnim školama 48, 5 posto.
Postotak gimnazijalaca koji nisu položili državnu maturu 2019. bio je 9, 4 %, prošle godine 3, 8 % i ove godine 8, 1 %.
Hrvatski jezik apostrofiran je kao primjer lošeg rezultata, no to se odnosi samo na rezultate eseja.
Potencijalne reforme državne mature kao i rezultate, za Dnevnik Nove TV komentira Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
"Ove rezultate se može gledati na različite načine, oni ipak najviše ukazuju na to da bismo model državne mature trebali malo promisliti i promijeniti", rekao je Jokić i dodao kako se svake godine jedan predmet istakne kao najgori za učenike te se to iz godine u godinu mijenja.
Učenicima je ove godine najviše problema zadavao ispit iz Hrvatskog jezika, posebno esej kojeg više od 18% učenika nije napisalo prolaznom ocjenom. Samo jedan učenik u cijeloj Hrvatskoj riješio je ispit sa 100 postotnim rezultatima.
Pročitajte i ovo
"Vratiti prag na esej je bila ispravna odluka, no to ne govori puno o učenicima ni o nastavnicima koliko o samim ispitima. Ispiti iz godine u godine iz različitih predmeta zapravo nisu jednako teški. To se ne govori baš javno. Prošle godine taj isti ispit je položio znatno veći broj učenika", rekao je Jokić i istaknuo primjer ispita iz fizike.
"Primjerice, ove godine je ispit iz fizike položilo čak 18% učenika više nego prošle. Niti su oni prethodne godine bili lošiji u fizici, niti ovi bolji. Drugim riječima, ispiti iz godine u godine nisu standardizirani i trebali bi raditi na standardizaciji samih ispita", objasnio je Jokić.
Loši rezultati ispita iz Hrvatskoj jezika potaknuli su razmišljanja da hrvatski učenici najmanje znaju upravo svoj materinji jezik.
"To je još jedan mit, znaju ga puno bolje nego strane jezike. Mi smo zapravo jedna od rijetkih zemalja u kojoj se od prve godine škole uče strani jezici. Smatram da izrazito dobrom karakteristikom cijelog sustava. Naši mladi ljudi znaju strane jezike", rekao je Jokić i dodao kako bi se trebao promijeniti koncept nastave na predmetu Hrvatski jezik.
Pročitajte i ovo
"Ono što bi se trebalo zapitati je kako koncipirati nastavu hrvatskog jezika da se razvije funkcionalna pismenost i strast prema čitanju, da se znaju izraziti u pismu i govoru. Sve to zahtijevaju drugačiji pristup učenicima. Za to nije nužan veći broj sati, nego je potrebna drugačija škola", rekao je Jokić.
Gost Dnevnika Nove TV nije se složio da je online nastava negativno utjecala na ovogodišnje maturante.
"Baš kao što su i oni koji su išli prošle godine na maturu i oni prije njih. Drugim riječima, COVID nije razlog za ovakav rezultat. Razlog je što se u ovih 13 godina nije modernizirao sustav. On zahtijeva određene inovacije", objasnio je.
Osvrnuo i na raspravu o ukidanju školskih praznika u veljači.
"Ne mislim da bi se ikada trebalo pogodovati određenim lobijima. Uvijek bi se trebalo voditi interesima djece i odgojno-obrazovanih radnika. Često se kod praznika i ostalih pitanja, više vodimo tuđim interesima, a najmanje interesima djece", rekao je Jokić.
Pročitajte i ovo
Predložio je i sustav u kojem bi se od prvog do četvrtog razreda srednje škole omogućilo kontinuirano vrednovanje ishoda učenika. Time bi se objektivizirale i ocjene te maknuo pritisak s profesora.
"Moje pitanje svima koji su na vlastima je, zašto se to ne učini. Zašto već deset godina postoji takav model koji bi sve ove rasprave koje vodimo svake godine sveo na minimum? I mladim ljudima dao drugačiju nadu, a društvu meritokratski element", zapitao se Jokić.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
