Gotovo jednoglasno Parlamentarna skupština odobrila je vrlo kritičan dokument o dramatičnim posljedicama postojanja i oslanjanja svjetskih organizacija na crne liste što ih su ih utemeljili Ujedinjeni narodi i EU. U rezoluciji Parlamentarne skupštine konstatira se da procedure što ih primjenjuju Vijeće sigurnosti i Vijeće EU-a 'ne ispunjavaju ni minimalne kriterije koji bi trebali imati prvenstvo kad je riječ o ljudskim pravima'.
Pročitajte i ovo
Objašnjavajući kako osobe čija se imena nalaze na 'crnim listama', zbog čega ne mogu slobodno putovati, ne mogu doći do vlastitog novca s bankovnih računa te često moraju prekinuti dotadašnje aktivnosti, zapravo gube sva svoja građanska prava.
'Kriteriji koji opravdavaju pribjegavanje spomenutim sankcijama vrlo su široki i neprecizni, a sankcije se mogu primijeniti i na temelju običnih sumnji', stoji u Martyjevu dokumentu objavljenom još u studenome u Parizu.
Marty je objasnio kako je tada napravljeno samo nekoliko
'kozmetičkih' izmjena te je osudio nepostojanje prava na obranu 'što je protivno međunarodnim i europskim konvencijama'.
Zatražio je da oni čija se imena nađu na spomenutim popisima dobiju mogućnost da se brane uz pomoć neovisne instance te da na kraju, u slučaju da im se dokaže da nisu prekršili ljudska prava, budu obeštećeni.
Također predlaže proceduru 'uklanjanja imena s crnog popisa' što bi bilo omogućeno u slučaju da se dokaže da je osoba ili organizacija nedužna. Za sada je, smatra Marty, takav pokušaj gotovo potpuno nemoguć, budući se smatra ilegalnim i neprihvatljivim.
Na crnoj listi UN-a nalaze se imena 370 soba i više od stotinu tvrtki ili organizacija, a na popisu Vijeća EU-a 60 je imena osoba, tvrtki ili organizacija, među kojima su Hamas i ETA.
