Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Anketa koju je objavilo ljubljansko Delo pokazuje da 49 posto Slovenaca smatra da Slovenija ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om treba uvjetovati pitanjem Ljubljanske banke, a 36 posto takvo uvjetovanje ne podržava.


Na pitanje podržavaju li stajalište Slovenije koje je nedavno iznio ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, prema kojemu rješenje pitanja Ljubljanske banke predstavlja uvjet za početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, 49 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno, 36 posto niječno, a 15 posto se nije opredijelilo.

Slovenska i hrvatska vlada nedavno su imenovale po jednog financijskog stručnjaka koji će se baviti sporom oko potraživanja hrvatskih štediša Ljubljanske banke, te moguće rješenje ponuditi dvjema vladama.

Vezani članci Cjepljenje, ilustracija Unatoč prosvjedima, slovenska vlada donijela odluku: Zaposleni u državnim službama moraju imati potvrdu o cijepljenju Marko Balen U strahu od izbjeglica: Slovenija postavlja nove kilometre žičane ograde uz granicu

>> Pahor poziva na smirivanje tenzija oko pitanja Ljubljanske banke

Slovenski ministar Karl Erjavec nedavno je izjavio da Ljubljana i dalje inzistira na tezi da su potraživanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci (LB) iz vremena bivše SFRJ sukcesijsko pitanje i da bi hrvatska vlada trebala povući punomoć kojom je podržala Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb u njihovim tužbama protiv Ljubljanske banke za dio štednje u LB-u koji je prenesen u hrvatska javni dug. Hrvatska pak drži da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om i to pitanje nisu ni na koji način povezani jer je postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentima europskih država povezan s udovoljavanjem europskih kriterija, a ne sa Ljubljanskomn bankom.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uz to je prošlog tjedna ocijenila da je u obostranom interesu Hrvatske i Slovenije misliti na dalju budućnost i ulogu koju mogu imati u pomoći regiji da napreduje prema europskim standardima.

Pitanje "Dela" o uvjetovanju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji načinom rješenja spora oko Ljubljanske banke bilo je uključeno u redovitu mjesečnu anketu kojom vodeći slovenski list ispituje birački puls i odnos građana prema vladi i strankama.

U telefonskoj anketi provedenoj prošlog tjedna sudjelovalo je 400 ispitanika koji su se izjasnili o trenutno najaktualnijim političkim i društvenim pitanjima. Između ostalog, 83 posto ispitanika navelo je da trenutačno stanje u Sloveniji smatraju političkom krizom jer se stranke ne mogu dogovoriti o izlazu iz ekonomske krize.

Mišljenja o tome kako iz te krize izaći su različita, pa se 32 posto ispitanika zalaže da vlada prenmijera Janeza Janše nastavi raditi u istom sastavu kao do sada, a 21 posto ih se zalaže za nove prijevremene izbore. Nadalje, 19 posto ispitanika zalaže se za rekonstrukciju vlade i promjenu nekih ministara, a 16 posto za formiranje neke nove vladajuće koalicije bez novih parlamentarnih izbora. Ostali ispitanici nisu iznijeli mišljenje kako političke napetosti riješiti.

Čak 47 posto ispitanika "Dela" smatra da su za političku krizu odgovorne sve političke stranke, 26 posto da je glavni krivac premijer Janez Janša, dok opoziciju najodgovornijom drži 9 posto ispitanika.

Više od polovice ispitanika protivi se inzistiranju Janšine vlade da se tzv. zlatno fiskalno pravilo koje bi jamčilo uravnotežen proračun i smanjenje državnog duga unese u ustav. O tome će parlament odlučivati početkom rujna. Pri tomu je 36 posto ispitanika navelo da odlučivanje o tom pitanju nakon parlamentarne stanke dolazi prekasno, a 38 posto da se izbalansirani državni proračun i financijska stabilnost dugoročno još uvijek mogu na vrijeme osigurati, te da se umjesto u ustav zlatno fiskalno pravilo može unijeti u zakon. (Hina)

 Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.