Socijalistički predsjednik Evo Morales i tisuće njegovih pristaša pristiglih iz Anda, 48 sati su stajali pred zgradom Kongresa kako bi načinili pritisak na zastupnike i dočekali konačnu odluku, po završetku 'povijesnog marša'.
Pročitajte i ovo
Još jedno priznanje
Bolivija priznala Palestinu u granicama iz 1967.
Optužnice za navodnu zavjeru
Branko Marinković optužen za zavjeru s ciljem ubojstva Eva Moralesa
Drama u Nepalu
Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih
OGLASIO SE HŽ
VIDEO Zapalio se vlak u Slavoniji, u njemu je bilo 100 putnika: "Morali smo iskakati van, bilo je prestrašno"
masovna makljaža
Kaos u Dalmaciji, 50 ljudi se potuklo kod svetišta! "Letjele su šake i stolice, to je bilo divljanje"
Bivši vođa MAS-a (Pokret za socijalizam) proveo je noć na Oružanom trgu u La Pazu, preko puta Kongresa, s tisućama seljaka u pončima, radnika i rudara s kacigama na glavi, prijeteći da će zauzeti zgradu ako senatori i zastupnici ne donesu odluku o sazivanju referenduma.
>> Bolivija ne dopušta Americi letove iznad svog teritorija
'Zakon o sazivanju referenduma je odobren', objavio je u utorak navečer dopredsjednik Alvaro Garcia Linera.
U času dok se preko razglasa objavljivala vijest o službenom donošenju zakona o sazivanju referenduma, Morales je briznuo u plač. 'Osjećam da su ove promjene nepovratne. Neoliberalizam se više neće vratiti', rekao je predsjednik bolivijske države, blizak politički saveznik venezuelskog predsjednika Huga Chaveza.
Predsjednik Morales se već nekoliko mjeseci bori s guvernerima bogatih bolivijskih pokrajina, autonomašima i liberalima, koji se protive tom nacrtu socijalističkog ustava, nazivajući ga 'urođeničkim" i "etatističkim'.
Oporba je u Kongresu prvotno odbijala zakon o referendumu govoreći kako bi nacrt ustava dao previše vlasti Moralesu, prvom indijanskom predsjedniku Bolivije, ali su glasovali za zakon nakon što se Morales suglasio da se ograniči na natjecanje samo za još jedan mandat te prihvatio revidirati nacrt kako bi zadovoljio neke njihove zahtjeve.
Revidirani dokument će osigurati veću samoupravu kako urođeničkim skupinama tako i istočnim pokrajinama koje kontrolira oporba.
Još jedan referendum treba se održati 25. siječnja 2009. radi dovršetka agrarne reforme i određivanja najveće moguće površine za privatna imanja (između 5.000 i 10.000 hektara).