BiH: OHR se zatvara 2009.

Ministri obrane i vanjskih poslova 27 zemalja članica EU u ponedjeljak bi trebali razmatrati prijedlog ove strategije kojega su priredili uredi visokog povjerenika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane i povjerenika za proširenje Unije Ollija Rehna.

Pročitajte i ovo napetosti u BiH Zabrinjavajuća izjava ministra iz BiH: "RS ima 8000 naoružanih ljudi koje je Dodik spreman gurnuti u konflikt" KRIZA U BIH Dodik o krizi koja potresa zemlju: "Ovi narodi ne žele živjeti u istoj zemlji"

Kao najkrupnija vidljiva promjena navedena je nakana zatvaranja OHR-a, odnosno uspostava EUSR-a, preko kojega bi tijela EU djelovala na provedbi reformi u BiH.

'Trebamo ponovo sagledati najavljenu tranziciju kako bismo osigurali ojačanu nazočnost EU na terenu (u BiH)', stoji u pismu Solane i Rehna ministrima vanjskih poslova zemalja-članica EU.

>> OHR može ostati u BiH idućih sto godina, a može otići i sutra

U tom kontekstu navedena je procjena kako bi EU trebala uspostaviti svoj ured u Sarajevu koji bi bio znatno jači u odnosu na druge slične ustanove u nekim zemljama.

Procjena Solane i Rehna je također kako EUSR ne treba imati sve ovlasti koje ima sadašnji OHR, jer se time ne može osigurati provedba reformi za koje odgovornost moraju preuzeti lokalni političari u BiH.

Sugerira se ipak potreba zadržavanja mogućnosti interveniranja u blažem obliku, primjerice kada o nekim odlukama koje valja donijeti postoji tek djelomična suglasnost među zainteresiranim stranama u BiH.

'Stabilna, mirna i multietnička BiH na sigurnom putu ka EU', temeljeni je strateški cilj kojega Unija želi postaviti za tu zemlju i svoju politiku prema njoj, a na tom putu joj također kani pružiti svu potrebnu potporu.

Unija je stoga pored diplomatske i financijske potpore pripravna osigurati i nastavak djelovanja njezine policijske misije u BiH (EUPM) s naglaskom na borbu protiv organiziranog kriminala.

Vojne snage EU (EUFOR) također bi ostale u BiH, no njihova uloga postupno bi se mijenjala i koncentirala na potporu oružanim snagama te zemlje.

Vidljivi znak nove zainteresiranosti EU za stanje u BiH trebale bi predstavljati i posjeti toj zemlji ministara vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije i Češke koji se očekuju do kraja godine.

Ministri Bernard Kouchner, David Miliband i Karel Schwarzenberger, čija zemlja 2009. preuzima predsjedavanje EU, boravili bi u BiH u odvojenim prilikama, no sve s ciljem učinkovite provedbe strategije čije se usvajanje tek očekuje.